Koliko puta vam se desilo da kliknete, ali i podijelite lažnu vijest? Nekada je riječ o neistinama koje nemaju velike posljedice, ali nekada se radi o ozbiljnim sadržajima, koji mogu direktno uticati na ono što se u našem okruženju dešava. U startu ćemo vam reći da je nemoguće spriječiti fabrikaciju vijesti, jer neki na tome zarađuju, ali možemo vam reći kako da ih prepoznate, a onda ne širite dalje. U zavisnosti od satjova koje posjećujete naći ćete različite nivoe ovakvih tvorevina vijesti, a zato vam savjetujemo da na vrijeme uočite razliku između prave i lažne.
Preuveličavanje i šokiranje
Realno nije uradio ništa, kao ni stotine drugih “heroja” iz priča koje vam se serviraju. Ako naslov sadrži epitete epski, sjajno, nevjerovatno, šokantno, dobra riječ je nebitno. Iza ovakvih naslova se obično ne krije ništa, osim želje da se zaradi na lakomislenim i nepromišljenim čitateljima. Foto+video je dodatni stimulans za ljude željne dodatnih multimedijalnih sadržaji, koji najčešće ponovo ne donose ništa novo ni senzacionalno. Međutim, opšte je poznato da ambalaža prodaje proizvod, a u ovom slučaju naslov vijesti.
Svaki naslov koji vam obećava ispunjenje želja i snova
Ako ste ovo čekali u životu, onda bi se dalo prodiskutovati s vama o životnim ciljevima i ambicijama. Međutim, autori tekstova i urednici će sebi dati za pravo da “otkriju” vaše želje, snove i nadanja, a onda da ih i u jednom tekstu ostvare. Ako dodaju i video uz to, vi ste zasigurno na dobitku, jer OVO ste čekali godinama čitajući takve naslove.
Istaknute riječi i naslovi velikim slovima
OVO, ONO, TO JE TO. Čim se akcentuje jedna ili više riječi u naslovu, privlači se dodatna pažnja koja vas vuče da otkrijete šta je TO tako važno, bitno i neizostavno. Naravno da ponovo nije ništa konkretno, jer realno, šta biste trebali raditi kad vidite nekog sa takvog tetovažom? Dodatni okidač je što ne znate ni kakva je tetovaža, već trebate vidjeti fotografiju, koja vam u naslovu već sugeriše da TO ne čitate.
Netačne informacije
Nakon tri godine pročitajte naslov ponovo. Korištenje poznatih ličnosti u naslovima sa ovakvim i sličnim obavijestima, najlakši su način privlačenja pažnje. Svi imate neku omiljenu poznatu ličnost, a kada zamislite da će ubrzo umrijeti ili da je u nekom slučaju već mrtva, kliknićete da vidite o čemu je riječ. Nerijetko je riječ o dezinformacijama, koje bilo da su fabrikovane informacije ili su ih prenijeli sa drugih medija, služe kako bi što više ljudi pročitalo tekst.
Fotografija koja sugeriše na nešto loše
Koliko smo skloni klikanju na tragične događaje dovoljno govore statistike o broju pregleda vijesti iz crne hronike, a u kojima se često dobijaju “dodatni poeni” ako stavite što tragičniju fotografiju. Dešava se da su dvije osobe lakše povrijeđene, ali fotografija navodi na mišljenje kako je saobraćajna nesreća imala srmtni ishod, jer nakon što skrolujete naslovnicu nećete htjeti, a možda ni imati vremena da otvorite tekst pa ćete na osnovu fotografije zaključiti kako je riječ o mnogo goroj situaciji od one koja se zapravo desila.
Pričam ti priču
Plakao kao beba, psovao kao kočijaš, priredio osvetu, a pri tome šokirao. Kada otvorite tekst shvatite da je čovjek bio emotivan, kritikovao nekog, ali i možda dao javni komentar o prethodnom događaju. Međutim, kada biste prenijeli vijest kao takvu, bila bi nedovoljno atraktivna. Zato se ona dobro nadogradi i dobijete klikabilan naslov, a priča uopšte ne mora imati veze sa onim što ste predstavili.
Međutim, iskreno, koliko puta ste i sami nasjeli na neke od ovih naslova i otvorili ih, ne razmišljajući o tome jesu li tačni?
