Hefest, Zevsov i Herin sin, bog vatre i vještine kovanja, rođen je na Olimpu. Ali je bio slabašan i šepav. Neumoljiva Hera, odmah nakon što ga je vidjela ružnog i slabog, baci ga sa litica planine bogova.
Dugo je letio i onda pao u more. Na njega se sažali boginja Eurinoma, kći titana Okeana i Tetide, koja je nekada vaspitala i njegovu majku Heru. Odnese Hefesta pod vode Okeana i odgoji ga u azurnoj pećini. Ostao je ružan i hrom, ali je imao snažne ruke, mišićave grudi i vrat.
Neumoljiva Hera, odmah nakon što ga je vidjela ružnog i slabog, baci ga sa litica planine bogova.
Odrastao je na ostrvu Lemnosu, na padinama vulkana. Volio je da posmatra plamen koji se dizao iz planine. Zbog tog plamena poželio je da postane kovač i napravio je radionicu u krateru vulkana Etne.
Tu je, uz pomoć kiklopa, izrađivao oružje i ukrase za bogove i junake. Svojim vaspitačima, od zlata i srebra, iskovao je mnogo lijepih ukrasa. Ali, u srcu je dugo krio bijes prema majci pa je odlučio da joj se osveti jer ga je odbacila. Tako je iskovao neobično lijep zlatni presto i poslao ga na Olimp, majci na poklon.
Odrastao je na ostrvu Lemnosu, na padinama vulkana. Volio je da posmatra plamen koji se dizao iz planine. Zbog tog plamena poželio je da postane kovač i napravio je radionicu u krateru vulkana Etne.
Vidjevši poklon, Hera je bila ushićena. Samo kraljica bogova i ljudi mogla je da sjedi na takvom tronu. Ali, kada je sjela, oko nje su se stegli okovi. Uzalud su joj bogovi pritekli u pomoć. Tada pomisliše da samo Hefest, koji je presto napravio, može da je oslobodi.
Bogovi mu poslaše Hermesa, vijesnika bogova, da ga zamoli da oslobodi boginju. Hermes pohita na kraj svijeta, do obala Okeana i nađe pećinu u kojoj je Hermes radio. Dugo je laskavi Hermes molio Hefesta da oslobodi majku. Uzalud. Odbačeni sin nije zaboravio zlo koje mu je kraljica bogova i ljudi nanijela.
Ali, u srcu je dugo krio bijes prema majci pa je odlučio da joj se osveti jer ga je odbacila. Tako je iskovao neobično lijep zlatni presto i poslao ga na Olimp, majci na poklon.
Ali tada u pomoć dođe veseli Dionis, bog vina. Ponudi Hefestu čašu vina, pa poslije nje drugu, treću… Dok se bog nije napio. Tada ga Dionis i Hermes stave na magarca i povedu na Olimp. Oko Hefesta su plesali i pjevali pijani Dionisovi sljedbenici, a povorku koja se sporo kretala predvodio je uvijek veseli bog vina. Napokon, povorka je stigla na Olimp. Hefest je za tren oka oslobodio majku, ne sjećajući se više zla koje mu je nanijela.
Kada je sjela, oko nje su se stegli okovi. Uzalud su joj bogovi pritekli u pomoć. Tada pomisliše da samo Hefest, koji je presto napravio, može da je oslobodi.
Tada je ostao da živi na Olimpu. Tamo je bogovima pravio veličanstvene dvore, a sebi dvorac od zlata, srebra i bronze, u kojem je živio sa prelijepom ženom Haritom, boginjom gracije i ljepote. U tom dvoru nalazila se i njegova kovačnica. Dane je provodio praveći predivan nakit lijepim boginjama, oružje strašnim bogovima, kao i prelijepe pehare za pirove koji su danonoćno trajali na Olimpu.
Ali bog Hefest mogao je da bude i surov. Mnogi su osjetili moć njegove vatre i strašne udarce njegovog ogromnog malja. Čak je i talase velikih rijeka Ksanta i Simoisa smirio svojim ognjem pod zidinama Troje. Svojim maljem porazio je i moćne gigante. Međutim, Hefest je prije svega najvještiji bog kovač, prijatan i dobar. Darovao je ljudima ljepotu i radost.
