Stručnjaci dijele savjete za duži život.
Mnogi ljudi imaju za cilj da u starosti budu zdravi i bistri, ali određena grupa ljudi, poznata pod imenom ,,SuperAgers“, to i ostvari.
Pojam ,,SuperAgers“ nam dolazi od istraživača s Northwestern univerziteta. Oni definišu ovu grupu kao ,,ljude preko 80 godina čiji su kapaciteti za memoriju na nivou pedesetogodišnjaka“. Northwestern je samo jedna od brojnih institucija koja istražuje koncept SuperAging.
Stručnjaci naglašavaju da ,,SuperAgers“ nisu isti kao ljudi koji imaju dug životni vijek. Glavna razlika između njih je stanje mozga. Istraživanja pokazuju da je mozak ,,SuperAgers“ mnogo mlađi nego što to godine pokazuju.
Primjećuje se da ,,SuperAgers“ imaju niži procenat gubitka volumena mozga.
Tamar Gefen, asistentkinja u Centru za kognitivnu neurologiju, dodaje ,,ne postoji specijalan trik kako da postanemo ,,SuperAgers“ – barem ne još uvijek“.
,,Starost je kombinacija uticaja biologije, okoline kao i ličnosti“.
Prema Jennifer Aislhire, profesorki gerontologije na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji, neki ,,SuperAgers“ imaju kvalitete koje se izdvajaju.
,,Mi zamišljamo ,,SuperAgers“ kao ljude koji su prešli 85 godinu, ali ,,SuperAgers“ nije samo neko ko je imao dug život. To je neko ko je zadržao optimalan nivo fizičkog, kognitivnog, psihološkog i društvenog stanja“.
Ljudi postižu ove stvari na različite načine.
,,Neki piju pivo svaku noć. Neki apstiniraju od poroka. Neki vode biznise, a neki su već dugo u penziji“ – kaže Gefen. ,,Zajednički činilac za sve njih je da su socijalno aktivni i da su dugoročno aktivni. Ali postoje i izuzeci.
Istraživači s kojima smo pričali naglašavaju da ne postoji određen put do ,,SuperAgers“. Međutim, postoje određene navike koje možete usvojiti kako bi u kasnim godinama imali manje problema na kognitivnom i fizičkom nivou.
Ovo su ključne navike:
1. Budite aktivni
,,Istraživači kažu da je dnevna aktivnost povezana s zdravim starenjem i dugovječnošću“ – Ailshire kaže. ,,Ne želim da iskoristim riječ trening jer mi često mislimo da ne postoji druga vrsta aktivnosti od teretane ili trčanja. Ali tu su i rad u bašti, kućni poslovi itd“.
Šetanje se, takođe, računa kao aktivnost.
,,Mnogo je teško za sve nas da izbjegnemo sedentaran način života – mnogi od nas imaju kompjuterske poslove, ali su i pored toga jako fizički aktivni“.
2. Angažujte se oko društvenih aktivnosti
Ljudi koji lijepo stare se redovno socijalizuju. Oni se druže s prijateljima, porodicom, volontiraju ili provede vrijeme s kolegama.
Istraživanja pokazuju da ljudi s snažnim društvenim vezama žive duže i imaju bolje kognitivno i fizičko zdravlje.
3. Uradi šta možeš da iskontrolišeš stres
Posao, novac, medicinski problemi, porodični problemi – život zna biti veoma stresan, ali ako uspijevate da održavate tijelo i mozak oštrim, onda ćete imati manje nepotrebnih stresova.
,,Mnogi ,,SuperAgers“ kažu da se drže podalje od tuđih drama, a i da se trude da budu što manje pod stresom“.
4. Držite mozak budnim
Kognitivna stimulacija je važna za zdravo starenje i postoje razni načini kako da održavate mozak oštrim.
,,Nikada nismo prestari za učenje novog jezika, instrumenta ili bilo čega što bi održavalo kognitivnu ili mentalnu homeostazu“.
Ključ je da aktivnost bude mentalno stimulativna za vas. Gefen preporučuje da radimo stvari koje želimo, a da izbjegavamo stvari koje nam stvaraju paniku.
5. Oslobodite vrijeme za stvari u kojima uživate
Ailshire smatra da su zdravi ljudi oni koji ,,rade stvar koje ih usrećuju i ispunjavaju“.
Gefen dodaje: ,,Ako imate luksuz da radite stvari u kojima uživate, koje vas motivišu i koje vas ne stresiraju – to je recept“.
Prevela: Iris Janković