Zovemo ju tetka, stvari, crvenkapica, menga, a razdoblje kada dođe, oni dani u mjesecu. Rijetko kada ćemo upotrijebiti puni naziv menstruacija ili mjesečnica, što zbog srama, što zbog izbjegavanja ove često tabu teme. Stoga je vrijeme da počnemo razbijati mitove o svemu povezanom s menstruacijom i predmenstrualnim sindromom. Pravo je vrijeme da sram i nelagodu zamijenimo otvorenim govorom o ovoj vrsti ženstvenosti.
Ne susreće se svaka žena s istim problemima
Često znamo čuti da su žene za vrijeme predmenstrualnog ciklusa i menstruacija uvijek loše raspoložene te da na svaku ženu PMS i menstruacija djeluju isto, no to nije u potpunosti istina. Prema Uredu za žensko zdravlje predmenstrualni sindrom je kombinacija fizičkih i emocionalnih simptoma koje mnoge žene dobiju nakon ovulacije i prije početka menstruacije, a s njime se susreće više od 75 posto žena. Glavni uzrok mu je, smatra se, promjena u koncetraciji hormona.
Neke žene dobiju menstruaciju bez ikakvih znakova PMS-a ili uz vrlo blage simptome, dok kod nekih simptomi mogu biti toliko jaki da otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Fizički simptomi koji se najčešće pojavljuju su nadutost, glavobolja, otečene grudi, bol u leđima, grčevi, zatvor ili proljev. Emocionalni simptomi pak mogu obuhvaćati razdražljivost, osjećaj umora, promjene apetita, probleme s koncentracijom, napetost, ali i manju zainteresiranost za seks.
Razbijanje narodnih mitova
Barem jednom u životu svaka se žena susrela s pojedinim mitovima kojima je izvor neki oblik narodne primopredaje ili bapskih priča, a vrlo često se razlikuju od kulture do kulture. Smatramo važnim istaknuti ih nekoliko, a jedan od njih je da se za vrijeme menstruacije ne smije ništa raditi na zemlji, odnosno da je potrebno izbjegavati radnje poput sađenja cvijeća i povrća, uređivanja vrta i slično. Tako se u Južnoj Aziji ženama zabranjuje dodir s biljkama jer se smatra da će one propasti ili se osušiti. No ova teorija nije potvrđena, jer kako kažu iz UNICEF-a, biljke ne diskriminiraju već uspijevaju zahvaljujući kvalitetnoj brizi, neovisno o tome od koga ona dolazila.
Drugi mit je da se za vrijeme menstruacije ili PMS-a, trebaju izbjegavati fizičke aktivnosti, no brojni stručnjaci govore kako tjelovježba za vrijeme menstruacije ima pozitivne učinke. Ona potiče lučenje endorfina, a ujedno može djelovati i kao prirodni analgetik te pomoći u borbi s grčevima. Naravno, treba izbjegavati preintenzivne treninge te tjelovježbu uskladiti s vlastitim mogućnostima. Osim tjelovježbe, u dijelovima ruralne Indije, ženama se nalaže da izbjegavaju kuhanje tijekom menstruacije zato što se neopravdano smatra da će svojom ‘nečistoćom’ pokvariti hranu. Zbog takvog mita, čak 55 posto djevojaka s tog područja smatra da ne smiju ulaziti u kuhinju tijekom i četiri dana nakon menstruacije.
Afganistanska narodna tradicija nalaže pak da se žene tijekom menstruacije ne bi trebale kupati ili tuširati zato što time mogu prouzrokovati vlastitu neplodnost. Naravno, ovaj mit također je neistinit, ali i opasan, zato što smanjena briga o higijeni može dovesti do raznih infekcija intimnog područja i posljedica opasnih po reproduktivno zdravlje. Možda najčešći mit također je i stereotip o tome da su žene neuračunljive za vrijeme menstruacije ili PMS-a. Dakako, tada može doći do promjene raspoloženja kao jednog od emocionalnih simptoma, no ipak, neuračunljivost i bezobrazno ponašanje nisu u direktnoj korelaciji s predmenstrualnim ili menstrualnim periodom.
Menstrualno siromaštvo nije mit
Sa sramom smo se često susreli i u situacijama kupovanja uložaka, tampona ili menstrualnih čašica, ali i u trenucima odlaženja do toaleta s uloškom u rukama. Rijedak nije ni osjećaj neugodnosti kada ‘dobijemo’ u nezgodnom trenutku pa druge moramo pitati za uložak ili tampon. No, ponekad nije samo nelagodnost u pitanju, već i nemogućnost osiguravanja osnovnih menstrualnih potrepština.
Upravo zbog izbjegavanja teme menstruacije i PMS-a u javnosti, dolazimo do pojave problema kao što je menstrualno siromaštvo, a ono nažalost nije mit kojeg trebamo razbijati već stvarna situacija koju je potrebno istaknuti. Prema istraživanju koje je provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter krajem 2020. godine, trećina žena u Hrvatskoj prisiljena je štedjeti na ulošcima zato što su im preskupi.
Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od 10 posto građanki Hrvatske ni nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka kako bi ih redovito mijenjale. Podjednak postotak njih uopće si ni ne može priuštiti uloške ili neki drugi oblik menstrualnih potrepština.
Također, oko 10 posto ispitanica bilo je u situaciji da si ne može priuštiti lijekove za smanjenje boli tijekom menstruacije, dok je 8.8 posto njih navelo da im se događa situacija da uložak/tampon ne promijene duže od šest do osam sati jer ih si ne mogu osigurati dovoljno.
#ZaVaginu
Zbog važnosti ovih rezultata i daljneg nedovoljnog progovaranja o temi menstruacije i predmenstrualnog ciklusa, za koje se smatra da se tiče samo žena, Libresse je pokrenuo društveno odgovornu kampanju #ZaVaginu. Cilj ove kampanje upravo je osvijestiti javnost o važnosti ove teme te potaknuti otvoren dijalog o svemu što nas zanima.
Kroz kampanju se povlači znak dva prsta kao zamjena za V, a koji je glavni motiv kampanje te znak potpore i borbe protiv menstrualnog siromaštva. Stoga se menstruacija ne bi trebala povezati samo sa ženama, već je o njoj potrebno educirati sve članove našega društva.
