Meningitis je upala ovojnice (meninge) i kralježnične moždine. Najčešći uzroci meningitisa su bakterijske i virusne infekcije.
Postoji više vrsta meningitisa, a najčešći su akutni virusni, bakterijski, subakutni i kronični meningitis. Najteži od njih je akutni bakterijski meningitis, koji se mora odmah liječiti, kako bi se spriječila trajna oštećenja.
Najčešće meningitis uzrokuju bakterije kao što su meningokok ili streptokok. Meningitis se u gotovo 70 % slučajeva javlja kod djece mlađe od pet godina. Virusni i bakterijski meningitis se može prenijeti kašljem, kihanjem ili bliskim kontaktom.
Meningitis – uzroci
Meningitis je upala moždanih i kralježničnih ovojnica, koju može uzrokovati više faktora. To mogu biti:
bakterije – uzročnici gnojnog meningitisa najčešće su Streptococcus pneumoniae, Neisseria meningitidis, Haemophilus influenzae i Listeria monocytogenes koje do moždanih ovojnica dođu neliječenom infekcijom uha, ozljedom glave ili rijetko nakon operacije glave
virusi – najčešći uzročnici seroznog meningitisa su enterovirusi, herpes simplex virusi, virus zaušnjaka i drugi
tuberkulozni meningitis – kronični granulomatozni meningitis uzrokovan Mycobacterium tuberculosis
gljivice – najčešći uzročnici su sporo rastuće gljivice koje uzrokuju kronični meningitis, najčešće u osoba koje imaju oslabljen imunološki sustav
neinfektivni uzročnici – to mogu biti kemijski reagensi, alergije na lijekove, bolest sarkoidoza i drugi.
Povećan rizik od infekcije imaju:
djeca mlađa od pet godina – posebno djeca koja dugo vremena provode u malim zatvorenim zajednicama poput jaslica i vrtića
osobe koje žive u zatvorenim zajednicama – poput vojarni ili studentskih domova
osobe s oslabljenim imunološkim sustavom – to su osobe koje piju imunosupresivne lijekove nakon presađivanja organa, HIV pozitivne osobe, dijabetičari, alkoholičari i sl.
Kako se prenosi meningitis?
Meningitis se može prenijeti slinom, kihanjem, kašljanjem, a to se posebno odnosi na virusni meningitis. Bakterijski meningitis nastaje kao posljedica neke prvotne infekcije ili ozljede, posebno otvorene ozljede glave.
Krpeljni meningitis prenose krpelji, mali kukci koji sišu krv toplokrvnim životinjama. Krpelji prenose meningoencefalitis, kombiniranu upalu mozga i upalu moždanih ovojnica.
Meningitis – simptomi kod odraslih i djece
Početni simptomi meningitisa bi mogli upućivati na gripu ili prehladu. Pojavi se povišena temperatura popraćena glavoboljom i zbunjenošću. U nekim slučajevima nema rano zamjetnih simptoma.
Kada je u pitanju meningitis kod djece, simptomi su manje predvidljivi. Glavni simptomi uključuju:
- letargija
- vrućica
- razdražljivost
- smanjen apetit
- pospanost
- povraćanje
- grčevi u tijelu.
Kod odraslih meningitis može uzrokovati:
- upala dišnih puteva
- glavobolja
- promijenjeno stanje svijesti
- vrućica
- ukočenost u vratu
- napadaji
- osjetljivost na jako svjetlo (fotofobija)
- pospanost
- letargija
- mučnina
- smanjen apetit.
Kod bakterijskog meningitisa se simptomi obično razvijaju vrlo naglo. Hitnu medicinsku pomoć trebate zatražiti ako:
- imate visoku temperaturu
- imate neobjašnjivo jaku glavobolju
- ste zbunjeni
- povraćate
- vam je ukočen vrat.
Bakterijski meningitis je opasna i smrtonosna bolest ako se ne počne odmah liječiti antibioticima.
Odgođeno liječenje predstavlja rizik od nastanka komplikacija poput oštećenja mozga.
Liječenje meningitisa
Meningitis se po primitku u bolnicu dijagnosticira uzimanjem anamneze, detaljnim fizikalnim i neurološkim pregledom, laboratorijskim parametrima te lumbalnom punkcijom (meningitis – test).
Svaki febrilitet udružen s poremećajem svijesti tretira se kao meningitis dok se ne dokaže suprotno. Lumbalnom punkcijom dobije se uzorak likvora koji se analizira.
Svaka od prije navedenih vrsta meningitisa ima specifičan uzorak stanica koje se pojavljuju u likvoru, a može doći i do promjene boje likvora. Klinička slika pacijenta i dobiveni parametri odlučuju daljnje postupanje s bolesnikom.
Meningitis se liječi u bolnici, a lijekovi se preporučuju ovisno o uzročniku. Kod bakterijskog meningitisa se koriste antibiotici, koji nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa. Također, mogu biti potrebni i drugi lijekovi za liječenje sekundarnih simptoma, kao što su:
- edem mozga
- šok
- epileptični napadi.
Virusni meningitis se liječi simptomatski, uz puno odmora i unosa tekućine. Gljivični meningitis se liječi antifungalnim lijekovima, a nekad se pripisuju i kortikosteroidi protiv oticanja mozga.
Izolacija je apsolutno potrebna jer se meningitis uzrokovan infektivnim uzročnicima lako može prenijeti na druge osobe. Ako se radi o bakterijskom meningitisu, osobe bliske pacijentu će također morati piti antibiotike.
Komplikacije kod meningitisa
Posljedice meningitisa mogu biti opasne ako se radi o bakterijskom meningitisu koji se nije počeo liječiti na vrijeme. Kod meningitisa je vrlo važno odmah reagirati i potražiti liječničku pomoć. Ako se ne liječi, može uzrokovati:
- oštećenje mozga
- glavobolju
- gubitak sluha
- gubitak vida
- slabost udova
- padavicu.
Čak i ako osoba na vrijeme bude primljena u zdravstvenu ustanovu, postoji mogućnost da bakterijski meningitis ošteti neki dio mozga. Nakon liječenja bit će potrebno određeno vrijeme oporavka kako bi se osoba vratila svojim uobičajenim rutinama.
Meningitis – prevencija
Kako biste spriječili pojavu meningitisa u bilo kojem obliku, važno je da se pridržavate osnovnih higijenskih navika i brige za zdravlje.
Osnovne higijenske i životne navike kojih se trebate pridržavati su:
- često pranje ruku
- korištenje vlastitog pribora i posuđa za jelo
- prekrivanje nosa i usta kad kašljete i kišete
- jačanje imuniteta zdravom prehranom i vježbanjem
- kuhanje hrane do kraja.
Ako patite od neke infekcije, liječite je na vrijeme. U proljetnoj i ljetnoj sezoni nemojte šetati prirodom nezaštićeni kako ne biste “pokupili” krpelje.
