Austrijske Alpe zagrijavaju se gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, što ubrzava povlačenje glečera i tjera skijališta na sve veću ovisnost o vještačkom snijegu, prema zvaničnicima i novim terenskim podacima.
Regija, jedan od stubova evropskog zimskog turizma, bilježi i promjene godišnjih doba, smanjenje snježnog pokrivača na nižim nadmorskim visinama te nestašice vode koje utječu na rad skijališta i planinskih domova.
Učinci klimatskih promjena smatraju se jednom od najvećih prijetnji s kojima se danas suočava čovječanstvo, prema brojnim studijama i naučnim institucijama.
Nedavni izvještaj Anadolu Agency u serijalu “Europe's Peak: The Alps” detaljno opisuje utjecaj viših temperatura na turizam, pri čemu dugoročni podaci monitoringa pokazuju rasprostranjen gubitak leda i promjene u obrascima padavina.
Prema podacima Austrijske nacionalne turističke organizacije (Osterreich Werbung), više od 20 miliona ljudi planira provesti zimski odmor u Austriji ove sezone, što ukazuje na stabilnu potražnju uprkos ekološkim i ekonomskim izazovima.
Povlačenje glečera mijenja vodne sisteme, planinarske rute i rad planinskih domova širom Alpa. Austrijski alpinistički savez (Alpenverein Osterreich), koji provodi stoljetni monitoring uz pomoć hiljada volontera na 26.000 kilometara staza i više od 200 penjačkih lokaliteta, izvještava o ozbiljnom i kontinuiranom smanjenju leda.
Najnovija mjerenja pokazuju da su se austrijski glečeri u periodu 2023-2024. povukli u prosjeku za 24,1 metar, što predstavlja treći najveći godišnji gubitak ikada zabilježen.
Rastuće temperature uzrokovale su nestašice vode u visokoplaninskim područjima, što je dovelo do zatvaranja pojedinih planinskih domova i strukturnih prilagodbi drugih kako bi ostali funkcionalni. Planinarski uslovi su se pogoršali, jer nestabilan teren, klizišta i odroni postaju sve češći u područjima koja su nekada bila stabilizirana glečerskim ledom.
Ubrzano zagrijavanje remeti obrasce padavina, često donoseći kišu umjesto snijega tokom zime te izazivajući jače oluje i suše ljeti.
Govoreći za Anadolu, Anna Praxmarer iz Alpenvereina opisala je utjecaj na divlji svijet, rekavši: “Životinje poput alpskog zeca ili snježne jarebice mijenjaju boju krzna ili perja u bijelu radi kamuflaže na snijegu, ali bez snježnog pokrivača postaju laka meta predatorima. Ovo je samo jedan od mnogih vidljivih utjecaja.”
Ona je također ukazala na poplavljene staze i ozbiljnu nestašicu vode u planinskim domovima.
U sumornoj procjeni, Praxmarer je kazala: “Klimatska kriza pogađa Alpe punom snagom. Sada je gotovo neizbježno da će austrijski glečeri u velikoj mjeri nestati u narednih 40 do 50 godina.”
