Kod ostataka namirnica ključno je planiranje unaprijed, tako da sve rezerve hrane iskoristite maksimalno prije nego što se pokvare – a za to je potrebno znati točno koliko one mogu trajati
Život s ostacima namirnica ponekad može biti – kockanje! Naime, oni nam mogu pojednostaviti tjedan s gotovim obrokom na bis ili se ‘zagubiti’ u pozadini hladnjaka, predodređeni da završe u kanti za smeće.
Kod ostataka namirnica ključno je planiranje unaprijed, tako da sve rezerve hrane iskoristite maksimalno prije nego što se pokvare – a za to je potrebno znati točno koliko one mogu trajati.
Stručnjaci su demistificirali planiranje naših obroka
Srećom i američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) i klinika Mayo znaju sve važne informacije pa su demistificirali naše planiranje obroka. Koliko dugo možete sigurno ostaviti ostatke hrane i koje opasnosti mogu vrebati u vašem hladnjaku.
1/ Većina ostataka je sigurna tri do četiri dana
Prema izjavi Američke poljoprivredne uprave, sigurno razdoblje za konzumiranje ostataka relativno je kratko: “Ostaci kuhane hrane mogu se čuvati u hladnjaku do tri, maksimalno četiri dana. Za to vrijeme ostatke možete podgrijati na 70 stupnjeva Celzijusa. Neiskorišteni dio vratite u hladnjak u roku od dva sata nakon jela.”
2/ Hrani možete produljiti rok trajanja podgrijavanjem
“Nakon svakog podgrijavanja ostatke možete pospremiti u hladnjaku još dodatnih tri do četiri dana”, objašnjavaju stručnjaci. No, iako će se podgrijavanjem ubiti sve bakterije u hrani, prehrambena kvaliteta obroka smanjuje se svaki put kad se hrana podgrije. Iz tog razloga “najbolje je podgrijavati samo potrebnu količinu”.
Ostaci kuhane hrane mogu se čuvati u hladnjaku do tri, maksimalno četiri dana. Za to vrijeme ostatke možete podgrijati na 70 stupnjeva Celzijusa. Neiskorišteni dio vratite u hladnjak u roku od 2 sata od jela
3/ Ako nemate plan pojesti ostatke, zamrznite ih
Ako znate kako ostatke nećete pojesti unutar tri do četiri dana, trebali biste ih zamrznuti a ne spremiti u hradnjak, savjetuju iz USDA: “Ostaci su sigurni u zamrzivaču na neodređeno vrijeme, ali najkvalitetniji su nekoliko mjeseci.”
Umjesto da vruće ostatke stavljate izravno u zamrzivač ili ih pustite na pultu da se ohlade, ili ih prvo spremite u hladnjak da se ohlade prije zamrzavanja. Obavezno zatvorite obrok u hermetički zatvorenu posudu, a ostatke s najvećim rizikom kvarljivosti, poput jela na bazi mesa, stavite prema stražnjoj strani hladnjaka, gdje su temperature najhladnije.
4/ Ključno je izbjeći ‘opasnu zonu’ pod svaku cijenu
Kao što ističu stručnjaci s Mayo klinike, vaš cilj u očuvanju nepojedene hrane uvijek treba biti izbjegavanje “opasne zone”. Do toga dolazi kada hrana stoji na temperaturama između 4 i 60 stupnjeva Celzijusa, rasponu koji može uzrokovati brzo razmnožavanje bakterija. Hrana može postati opasna po zdravlje prije nego što se zamrzne, ali i tijekom postupka odmrzavanja.
Umjesto da hranu ostavljate na pultu da se polako otopi, ostatke – posebno one s mesom ili mliječnim proizvodima – uvijek treba odmrzavati u hladnjaku – kako biste održavali sigurne temperature.
S Klinike Mayo objašnjavaju i da hranu možete ponovno zagrijavati pečenjem u mirkovalnoj pečnici ili na žaru, ali svakako preskočite ekspres lonac, jer se u njemu možda ne postignu temperature dovoljno visoke da ubiju eventualne bakterije u namirnicama.
