Zabrinutost zbog porasta hroničnih bolesti među mladima i odraslima postala je jedno od ključnih pitanja javnog zdravstva, a kao presudni faktori ističu se sjedilački način života, stres i, ponajviše, prehrana. U tom kontekstu kardiolog dr. Aurelio Rojas upozorava na dvije vrste namirnica koje svakodnevno konzumiramo, a koje postupno uništavaju zdravlje.
Sve češće se u raspravama spominje inzulinska rezistencija, metabolički poremećaj koji nije povezan samo s dijabetesom tipa 2, već i s bolestima srca, hroničnim upalama te nekim vrstama raka.
Alarmantan porast broja oboljelih
Kardiolog Aurelio Rojas na društvenim mrežama ističe alarmantan porast dijagnoza raka među mladima. “U posljednjih nekoliko godina broj slučajeva raka kod mladih zabrinjavajuće raste”, navodi. Iako naglašava da ne postoji samo jedan uzrok, ukazuje na obrasce koji se ponavljaju kod pacijenata, a jedan od njih je upravo inzulinska rezistencija.
Riječ je o stanju u kojem tijelo mora proizvoditi sve veće količine inzulina kako bi održalo stabilan nivo glukoze u krvi. “Kada tijelo kontinuirano proizvodi visoke razine inzulina, to ne utiče samo na tjelesnu težinu, energiju, kvalitetu sna i zdravlje srca, već aktivira i procese povezane s upalom, starenjem stanica i umnožavanjem oštećenih stanica – uključujući i one kancerogene”, upozorava Rojas.
Problem je, prema njegovim riječima, u tihom propadanju organizma, jer kronična upala i ubrzano starenje stanica godinama mogu ostati neprimijećeni, sve dok se ne pojave ozbiljni zdravstveni problemi.
Hrana koja narušava zdravlje
Dr. Rojas posebno izdvaja dvije vrste namirnica koje su temelj moderne prehrane: dodani šećer i rafinirana brašna. “Postoje dvije svakodnevne namirnice koje narušavaju vaše zdravlje, a da toga niste ni svjesni”, kaže. Obje namirnice uzrokuju nagle skokove glukoze u krvi, što tijelo tjera na pojačano lučenje inzulina.
S vremenom taj mehanizam slabi i dovodi do inzulinske rezistencije. “Brzo podižu razinu glukoze i tjeraju tijelo da oslobađa velike količine inzulina kako bi ih obradilo”, pojašnjava liječnik. Dodani šećeri nalaze se u sokovima, pecivima, industrijskim umacima, ali i u proizvodima koji se često smatraju zdravima, poput jogurta ili žitarica za doručak. Rafinirana brašna osnova su bijelog kruha, tjestenine i brojnih ultraprerađenih proizvoda.
Ipak, Rojas ističe da nema mjesta panici. “Ne znači da ih nikada ne smijete jesti”, poručuje. Ključ je u umjerenosti, odnosno u učestalosti i količini konzumacije. Problem nastaje kada takve namirnice postanu temelj svakodnevne prehrane i zamijene nutritivno bogatije opcije. Njegova završna poruka je jasna: “Ako su dio vaše svakodnevice, prije ili kasnije mogli biste se suočiti s ozbiljnim posljedicama.”
