Nikada se nije više govorilo o mentalnom zdravlju, iscrpljenosti i potrebi za balansom između privatnog i poslovnog života, a istovremeno se čini da su upravo današnje generacije umornije nego ikad.
Pojam burnouta više nije rezerviran samo za direktore, liječnike ili ljude koji rade po 15 sati dnevno. Danas o kroničnoj iscrpljenosti, emocionalnom zamoru i osjećaju da su “pregorjeli” sve češće govore pripadnici generacije Z i milenijalci, često već u ranim dvadesetima ili tridesetima.
“Vikala sam na frizerku”: Slavne dame prisjetile su se svojih najgorih frizura
Iako na prvi pogled djeluje da mlađe generacije imaju više slobode, fleksibilnije poslove i više mogućnosti nego ikada prije, stvarnost je puno kompleksnija. Upravo zato burnout danas dolazi brže i puno tiše nego prije.
Kultura “stalne dostupnosti”
Jedan od glavnih razloga zbog kojih današnje generacije brže doživljavaju burnout jest činjenica da gotovo nikada nisu potpuno offline. Granica između posla i privatnog života danas je puno tanja nego prije.
E-mailovi, poruke i poslovni zadaci dostupni su 24 sata dnevno, a osjećaj da uvijek moramo biti dostupni stvara kontinuirani mentalni pritisak.
Društvene mreže i konstantna usporedba
Prijašnje generacije uspoređivale su se s ljudima iz svog okruženja, dok se danas uspoređujemo doslovno sa svima. Društvene mreže stvaraju osjećaj da svi oko nas postižu više, rade bolje, putuju više i izgledaju uspješnije. Takva konstantna usporedba lako vodi osjećaju nedovoljnosti i kroničnom stresu.
Pritisak da budemo uspješni u svemu
Danas više nije dovoljno imati samo dobar posao. Očekuje se da istovremeno gradimo karijeru, treniramo, njegujemo društveni život, radimo na sebi, putujemo i pritom budemo produktivni i emocionalno stabilni.
Upravo taj pritisak “savršeno posloženog života” mnoge dovodi do iscrpljenosti prije nego što toga postanu svjesni.
Nesigurnost i osjećaj stalne utrke
Mlađe generacije odrastale su uz ekonomske krize, nesigurno tržište rada i osjećaj da se moraju stalno dokazivati kako bi zadržale stabilnost.
Informacijsko preopterećenje
Mozak današnjih generacija svakodnevno procesuira ogromnu količinu informacija: od notifikacija i vijesti do sadržaja na društvenim mrežama.
Konstantna stimulacija ostavlja vrlo malo prostora za pravi odmor, zbog čega mnogi imaju osjećaj mentalnog umora čak i kada fizički ne rade ništa zahtjevno.
