Doživljavate lošu atmosferu i toksične odnose na poslu, ili ipak sumnjate na mobing? Razgovarali smo s advokatom Mirzom Filipovićem i provjerili kako dokazati mobing i kako ga razlikovati od loših odnosa na radnom mjestu.
Osjećaj grča u želucu, anksioznosti, kontinuiranog umora i bezvoljnosti nerijetko može biti signal narušenih odnosa i pregorijevanja na radnom mjestu. Međutim, za razliku od loše atmosfere ili konflikata koji mogu pogoditi cijeli kolektiv, mobing predstavlja kontinuirano i ciljano ponašanje usmjereno prema jednoj osobi. Cilj je da se radnik diskriminiše, omalovaži kroz izolaciju, nedodjeljivanje zadataka ili pretrpavanje poslom tokom i izvan radnog vremena ili kroz degradaciju, pojašnjava Mirza Filipović, advokat s iskustvom u oblasti radnog prava.
Mobing je moguće dokazati, ali teret prikupljanja dokaza je na osobi koja ga prijavljuje:
– Osoba prikuplja e-mailove koji su sumnjivog karaktera, u smislu da im se naređuje da rade u jedanaest, dvanaest navečer, u toku godišnjih odmora, u toku pauze. Žrtva mobinga dokumentuje kada se dešava i ko vrši mobing. Vrlo je bitno da dokumentuje koje su osobe bile prisutne kao svjedoci, da bi se sutra eventualno kao svjedoci mogli pojaviti na sudu. Pored toga, osoba se može obratiti Ombudsmenu za ljudska prava i podnijeti žalbu. Nalaz i zaključak Ombudsmena mogu predstavljati jak materijalni dokaz u sudskim postupcima, navodi Filipović.
Iako je, kaže, mobing široko rasprostranjena praksa, u Bosni i Hercegovini se rijetko prijavljuje. Da li je pravni sistem u BiH spreman da odgovori na tužbe za mobing, koliko koštaju sudski postupci, koliko su važne izjave svjedoka i ko je najčešće žrtva mobinga – pitanja su na koja Filipović odgovara u video intervjuu koji možete pogledati na stranici Oslobodjenje.ba.
