Iako je briga o tjelesnoj težini i izgledu često u prvom planu, ne smije se zanemariti najvažniji organ – mozak. Premda se ne doživljava kao mišić, i mozak zahtijeva redovitu brigu, stimulaciju i “trening” kako bi ostao u što boljoj formi.
“Mozak je dio ljudskog tijela. Sve što doprinosi zdravlju tijela doprinosi i zdravlju mozga. On funkcionira kao mreža te ga je važno održavati snažnim, ali i omogućiti mu oporavak”, ističe dr. Randy D'Amico, neurokirurg i ravnatelj Programa za metastaze mozga i kralježnice u bolnici Northwell Lenox Hill.
Pet navika za zdrav mozak
Istraživanja i klinička praksa sve jasnije pokazuju koje navike imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga, pamćenja i mentalne bistrine. Dr. D'Amico pritom ističe nekoliko svakodnevnih čimbenika koji značajno doprinose kognitivnom zdravlju, piše New York Post.
- Tjelovježba kao temelj zdravlja mozga
Redovita tjelesna aktivnost poboljšava rad srca i krvnih žila, potiče metabolizam, poboljšava raspoloženje i kvalitetu sna, a sve to izravno utječe i na mozak. Iako se povezanost između fizičke aktivnosti i kognitivnih funkcija ne čini odmah očitom, istraživanja pokazuju vezu između snage donjeg dijela tijela i boljeg kognitivnog zdravlja u starijoj dobi.
S godinama se prirodno smanjuje količina sive tvari u mozgu, što može utjecati na pamćenje i povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti. Međutim, istraživanja pokazuju da osobe koje redovito vježbaju, osobito kroz trening snage, mogu zadržati veći volumen sive tvari.
Preporučuju se vježbe otpora poput dizanja utega, korištenja elastičnih traka ili vježbi s vlastitom tjelesnom težinom, uz aerobne aktivnosti poput hodanja, vožnje bicikla ili kardio treninga.
“Mozak je opskrbljen krvlju putem krvnih žila koje pokreće srce. Sve što poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava poboljšava i funkciju mozga – prije svega kroz bolju opskrbu kisikom i hranjivim tvarima”, objašnjava dr. D'Amico.
- Prehrana koja podržava mozak
Prehrana i tjelesna aktivnost usko su povezane. Loša prehrana može dugoročno negativno utjecati na njegovo funkcioniranje. Posebno se ističe negativan učinak prerađene hrane i prekomjernog unosa šećera, koji mogu pridonijeti metaboličkim poremećajima i ubrzanom starenju mozga.
Umjesto toga preporučuje se mediteranski način prehrane bogat povrćem, voćem, ribom, orašastim plodovima, zdravim mastima i vlaknima. Takav način prehrane podržava i crijevni mikrobiom, koji je povezan s funkcijom mozga putem osi crijeva i mozga.
Kao dodatak prehrani, dr. D'Amico navodi kreatin monohidrat, koji se osim u sportu sve više istražuje i u kontekstu kognitivnih funkcija.
- Kvalitetan san kao temelj oporavka
San ima ključnu ulogu u pamćenju, učenju i emocionalnoj ravnoteži. Tijekom spavanja mozak konsolidira informacije i organizira naučeno, dok istovremeno uklanja metabolički otpad nakupljen tijekom dana.
Nedostatak kvalitetnog sna, bilo zbog loših navika ili poremećaja poput apneje, može dugoročno narušiti kognitivne funkcije i zdravlje mozga.
- Upravljanje stresom
Kronični stres negativno utječe na mnoge sustave u tijelu, uključujući i mozak. Umjesto potpunog uklanjanja stresa, naglasak je na njegovu svakodnevnom reguliranju.
Tehnike poput dubokog disanja, šetnje, slušanja glazbe, tjelesne aktivnosti ili kratkih trenutaka tišine pomažu u smirivanju živčanog sustava i vraćanju tijela u ravnotežu.
- Mentalna stimulacija i učenje
Mozak ostaje funkcionalan i snažan kada se redovito izlaže novim izazovima. Učenje novih vještina, čitanje, druženje i rješavanje mentalnih zadataka doprinose stvaranju tzv. kognitivne rezerve, odnosno otpornosti na starenje.
Posebno važnu ulogu ima socijalna interakcija jer istodobno aktivira više moždanih mreža. U neuroznanosti je poznata izreka: “Neuroni koji se zajedno aktiviraju, jačaju svoju povezanost.”
