Ako želite da živite duže i da se osjećate bolje, prestanite da jurite trendove u ishrani. Svakih nekoliko mjeseci pojavljuje se novi plan koji obećava sve, od brzog mršavljenja do “resetovanja” organizma.
Keto, povremeni post, sirova ishrana, mesna dijeta. Većina tih pristupa daje ograničene rezultate, a rijetko koji je održiv na duže staze.
Upravo na to upozorava Ezekiel J. Emanuel, onkolog školovan na Harvardu i jedan od vodećih stručnjaka u oblasti zdravstvene politike. Poslije decenija istraživanja, njegov zaključak je gotovo razočaravajuće jednostavan, zdravlje ne zavisi od kratkoročnih režima, već od navika koje možete da održite godinama.
Iako svaka promjena ishrane treba da bude usklađena sa ljekarom, postoji nekoliko mitova kojih se, kako kaže, ljudi i dalje previše drže.
Šest zabluda koje nas koče više nego što mislimo
-
Svaka užina loša
Prva zabluda je da je svaka užina loša. Problem nisu obroci između obroka, već ono što jedemo. Industrijski prerađena hrana, grickalice, slatkiši i pakovani deserti dizajnirani su da podstiču prejedanje. Ipak, užina sama po sebi nije neprijatelj. Orašasti plodovi, voće, jogurt ili humus mogu čak poboljšati kvalitet ishrane i držati nivo energije stabilnim.
-
Opsesija proteinima
Drugi mit je opsesija proteinima. Većina ljudi već unosi dovoljno proteina kroz redovnu ishranu, a dodaci u prahu često nisu ni bezbjedni koliko se misli. Iako stariji, sportisti ili osobe u oporavku mogu imati povećane potrebe, za većinu populacije proteini iz cjelovitih namirnica, poput mahunarki, ribe ili mliječnih proizvoda, i više su nego dovoljni.
-
Vlakna
Treća zabluda tiče se vlakana. Suplementi ne mogu da zamijene ono što dolazi iz hrane. Voće, povrće, integralne žitarice i mahunarke sadrže kompleksnu kombinaciju vlakana koja direktno utiče na zdravlje crijeva, smanjuje rizik od dijabetesa i bolesti srca.
-
Masti u mliječnim proizvodima
Četvrta stvar koja se godinama pogrešno predstavlja jeste odnos prema mastima u mliječnim proizvodima. Ideja da su proizvodi sa manje masti automatski zdraviji nije potvrđena u praksi. Naprotiv, sve više istraživanja pokazuje da punomasni proizvodi mogu imati jednako, ako ne i povoljnije efekte na tjelesnu težinu i metabolizam.
-
Sve masti su loše
Peta zabluda je da su sve masti loše. Decenijama se govorilo da mast goji, ali stvarni problem su ultraprerađene namirnice bogate šećerima i rafinisanim ugljenim hidratima. Zdrave masti, poput onih iz maslinovog ulja, orašastih plodova ili ribe, imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
-
Trening ne može da “poništi” lošu ishranu
I na kraju, mit koji mnogi i dalje koriste kao opravdanje, trening ne može da “poništi” lošu ishranu. Fizička aktivnost jeste ključna za zdravlje, ali nema magični efekat kada je u pitanju unos kalorija. Ono što jedete i u kojoj mjeri, i dalje je presudno.
Navike koje traju, a ne dijete koje prolaze
Suština, kako objašnjava Emanuel, nije u savršenoj dijeti, već u održivosti. Hrana treba da bude jednostavna, bazirana na cjelovitim namirnicama, uz umjerene porcije i rutinu koju nećete napustiti poslije dvije sedmice.
“Rješenje za duži život je jednostavno, izgradite navike koje možete da zadržite godinama, a ne sedmicama”, poručuje on.
Bez detoksa, bez ekstremnih pravila i bez konstantnog osjećaja krivice. Maslinovo ulje može da ostane na jelovniku, kao i povremeni sladoled. Jer zdravlje, na kraju, ne dolazi iz restrikcije, nego iz balansa koji možete da živite svaki dan, prenosi Ona.
