MARIE Curie jedna je od najistaknutijih znanstvenica 20. stoljeća, najviše upamćena po svojem doprinosu na polju radioaktivnosti. Njezin rad u fizici i kemiji bio je ključan u stjecanju saznanja koja čine okosnicu moderne znanosti. Dobitnica je dviju Nobelovih nagrada.
Mlada studentica, ljubiteljica znanosti
Rođena je kao Maria Sklodowska 1867. godine u Varšavi. Iako je odrasla u vremenu u kojemu je ženama pristup obrazovanju bio ograničen, Curie se rodila u obitelji koja je cijenila akademsko obrazovanje i znanje. Marie se vrlo dobro snalazila u školi, pa je uskoro otišla u Pariz te upisala studij na Sorboni.
Dvije Nobelove nagrade
Godine 1894. upoznaje fizičara Pierrea Curieja, s kojim brzo razvija odnos. Već iduće godine par se oženio, a osim privatnog života počinju dijeliti i poslovni te skupa istraživati. Istraživali su godinama te 1903. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Predavanje je održala Marie, dok je Pierre ostao u Parizu zbog bolesti.
Isprva je odbor planirao izostaviti Marie, smatrajući je samo muževom asistenticom, no Pierre im je uputio oštru kritiku, pa su brzo uključili oba člana obitelji Curie. Pierre je poginuo u prometnoj nesreći 1906. godine, a Marie je bila devastirana. Spas je pronašla u poslu. Otkrila je radij i polonij, što joj je donijelo još jednu Nobelovu nagradu, za kemiju 1911. godine.
Tako je postala prva žena dobitnica Nobela, ali i prva žena koja ima Nobela iz dva različita znanstvena područja. Curie je također pionirka Sveučilišta u Parizu, gdje je postala prva profesorica.
Doprinosi znanosti
Ono što joj nije uspjelo je članstvo u Francuskoj akademiji znanosti, u koju nije primljena zbog nekoliko glasova razlike. Njena je kći kasnije izjavila da joj je majka bila “heroj i ponos Francuske kada su u pitanju inozemne nagrade, no kada su domaće u pitanju, ništa više od nepoželjne strankinje”.
Francusku akademiju znanosti osnovao je Luj XIV. davne 1666. godine
Marie Curie je cijelog života nosila poljsko prezime i trudila se svoju djecu naučiti o njihovim korijenima. Desni znanstveni časopisi često su umanjivali njen doprinos znanosti, čak i kada se radilo o presedanima i revolucionarnim otkrićima. Špekuliralo se i da je Židovka, što joj nije išlo u prilog u vrijeme raširenog antisemitizma.
Njezina postignuća u znanosti vrlo su brzo implementirana u praksi. Zbog otkrića radioaktivnosti naglo se povećao broj istraživanja o raku te je uveden pojam radioterapije. Glavni institut koji se bavi istraživanjem i liječenjem raka u Parizu danas nosi njezino ime.
Curie je umrla 1934. godine od aplastične anemije, tada slabo poznate bolesti koja se javlja nakon dugotrajnog izlaganja radijaciji. O njenoj smrti izvještavali su gotovo svi mediji od SAD-a do Rusije. Bila je priznata već za života, a nakon smrti njezin lik i djelo samo su još više dobivali na značaju. Smatra se najvećom feminističkom ikonom u znanosti.
