Tihi otkaz. Tiha šetnja. Putovanje na posao bez ometanja. Iako možda zvuče kao potpuno novi trendovi, većina ljudi zapravo zna na šta se odnose – na obavljanje samo osnovnih obaveza na poslu, šetnju bez tehnologije ili putovanje bez gledanja u telefon.
Ipak, generacija Z nekim svakodnevnim pojavama dala je nova imena i predstavila ih kao nešto što je tek otkriveno. Zbog toga su dobili nadimak “Kolumbova generacija”.
Urban Dictionary ovaj izraz opisuje kao “službeni neslužbeni nadimak za generaciju Z”. Naziv se odnosi na Kristofora Kolumba, istraživača koji je poznat po “otkriću” Amerike, iako su na tom prostoru već živjele autohtone zajednice.
Pojam “generacija Kristofora Kolumba” postao je popularan nakon viralnih videa na društvenim mrežama u kojima su influenseri predstavljali određene pojave kao nova otkrića, iako su one postojale godinama, pa čak i decenijama.
Među tim primjerima su “tihi otkaz”, sladoled u Coca-Coli, a u novije vrijeme i “tiha šetnja”.
Ali pitanje je – da li je ovaj nadimak zaista pravedan prema generaciji Z?
Samouvjerenost u neznanju
Jedan od viralnih primjera bio je sladoled u Coca-Coli, koji je postao popularan na internetu, iako se radi o napitku poznatom još od 1874. godine.
Slična rasprava pokrenuta je oko pojma “tihi otkaz” – ideje da zaposleni rade samo ono što je navedeno u njihovom opisu posla, bez dodatnog angažmana i prekovremenog rada. Iako je termin nov, ponašanje koje opisuje postoji oduvijek.
Slična situacija dogodila se i nakon nastupa Sabrina Carpenter sa Madonna na Coachelli, kada su neki mlađi komentatori pokazali iznenađenje jer nisu poznavali Madonnu.
Blogerka Blair Channing Rae smatra da taj primjer ne govori samo o generacijskom jazu, već i o načinu na koji ljudi danas dolaze do informacija.
“Kao pripadnica generacije X nisam živjela u eri Ete Džejms ili Frenka Sinatre, ali sam znala za njih. Ljubitelji muzike ne prate samo ono što je trenutno popularno. Jedno je ne prepoznati nekoga odmah, a drugo je odbaciti ga kao nevažnog samo zato što nije dio vašeg algoritma”, rekla je.
Dodala je da je najzanimljivije kod generacije Z “ne ono što ne znaju, već samouvjerenost s kojom to ne znaju”.
Ipak, ističe da ovaj fenomen nije počeo s generacijom Z. I ranije su generacije smatrale da ono što njima nije poznato vjerovatno nije ni važno.
Društvene mreže mijenjaju način na koji generacija Z vidi svijet
Yaron Litwin, stručnjak za kulturu i marketing, smatra da je etiketa “Kolumbova generacija” zabavna, ali nepravedna prema mladima.
Prema njegovom mišljenju, svaka generacija je na neki način ponovo otkrivala stare ideje, ali je generacija Z prva koja ih masovno pretvara u sadržaj na društvenim mrežama.
Razlog je u tome što društvene mreže stvaraju pritisak da se svakodnevni život stalno pretvara u sadržaj vrijedan objave.
Andrew Selepak, profesor medija na Univerzitetu Florida, kaže da je generacija Z prva koja je istovremeno odrasla uz društvene mreže i postala svjesna njihovih negativnih strana.
“Ne treba da nas čudi što generacija Z ponovo otkriva stvari iz prošlosti i prilagođava ih sebi. Možda ih čak čini boljim”, rekao je.
Na pitanje da li je poređenje sa Kolumbom opravdano, odgovorio je da su mladi možda manje poput istraživača koji prisvaja postojeće otkriće, a više poput inovatora koji uzimaju nešto poznato i mijenjaju ga za nove potrebe.
Kritika ili samo napad na mlađu generaciju?
Calle Foster, stručnjakinja za generacijsku dinamiku, smatra da je poređenje sa Kolumbom posebno problematično jer je upravo generacija Z među najglasnijim kritikama istorijskog prikaza Kristofora Kolumba.
Ona podsjeća da su aktivisti iz generacije Z doprinijeli promjenama u načinu na koji se govori o Kolumbu i kolonijalizmu.
Prema njenim riječima, nazivati ih “Kolumbovom generacijom” više govori o ljudima koji koriste tu etiketu nego o samim mladima.
“To nije pametna kritika, već obrušavanje na mlađu generaciju”, smatra Foster.
Svaka generacija prepakovala je stare ideje
Stručnjaci podsjećaju da generacija Z nije prva koja je starim pojavama davala nova imena.
Milenijalci su, na primjer, vratili popularnost vinilu i trapezicama, ali su i svakodnevne aktivnosti pretvorili u nove pojmove poput “adulting” – obavljanja stvari koje se povezuju s odraslim životom.
Generacija X je usamljenost mladih preoblikovala u kulturu “slacker” generacije, dok su bejbi bumeri kontrakulturu povezivali s novim društvenim pokretima.
Kako ističu stručnjaci, razlika je samo u tome što društvene mreže danas omogućavaju da se takvi trendovi šire mnogo brže.
Kako se informiše generacija Z?
Generacija Z informacije uglavnom pronalazi putem digitalnih platformi.
Među mladima od 18 do 24 godine najpopularniji je YouTube, koji koristi najveći broj korisnika, a slijede TikTok, Instagram, Snapchat i Reddit.
TikTok posebno izdvaja ovu generaciju – dok ga koristi oko polovine ukupne populacije, među tinejdžerima je njegova upotreba mnogo veća.
Za razliku od starijih generacija koje se više oslanjaju na tradicionalne medije, generacija Z informacije često pronalazi putem društvenih mreža, aplikacija i satiričnih stranica.
Iako neka istraživanja pokazuju da mladi lakše prepoznaju lažne vijesti, to ne znači da su imuni na pogrešne informacije, posebno kada je riječ o starijim događajima i istorijskim temama.
Na kraju, možda najveća ironija “Kolumbove generacije” jeste da svaka generacija vjeruje da je otkrila nešto novo – samo što generacija Z ima društvene mreže koje to mogu učiniti viralnim za nekoliko sati.
