Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Da li je “Handmaid's Tale” feministička distopija ili svedočanstvo vremena?
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > FEMINIZAM > Da li je “Handmaid's Tale” feministička distopija ili svedočanstvo vremena?
FEMINIZAM

Da li je “Handmaid's Tale” feministička distopija ili svedočanstvo vremena?

Redakcija
Objavljeno 04/09/2023 16:24
Redakcija
Podijeli
Podijeli

To je jeziva premisa debi romana Sofi Makintoš “The Water Cure”, priče koja deluje podjednako futuristički i zastrašujuće poznato, a potekla je iz jednostavnog, zlokobnog pitanja: šta bi bilo ako bi muškarci bukvalno bili toksični?

“The Water Cure” je deo talasa distopijske fikcije fokusirane na žene, dela koja postavljaju neprijatna pitanja o uvek prisutnoj rodnoj nejednakosti, mizoginiji i nasilju nad ženama, eroziji reproduktivnih prava i ekstremnim posledicama institucionalizacije seksizma.

Za Makintošovu, ova pitanja nisu apstraktna.

Preporučeno

Žene odlepile da Ceci objasne zašto je bolje mirisati na zapršku nego na parfem
Despotica: Ja sam bila i kurva i vještica, i bezobrazna i opičena. Glupa i dosadna.
Štetosteron: Stranac u noći

“Radeći na ideji toksičnog patrijarhata, odlučila sam da taj toksin bude solidniji i fizički se manifestuje jer ponekad tako i deluje”, rekla je Sofi Makintoš, koja živi u Londonu. “Mislila sam da nema potrebe da izmislim neku katastrofu, jer se ona već dešava.”

Novi kanon feminističke distopijske literature – koji uključuje, kako dela novih autorki poput Makintošove i Naomi Alderman, tako i dela proslavljenih veteranki poput Luize Erdič i Džojs Kerol Outs – odražava sve veću preokupiranost pisaca statusom ženskih prava i strahom da je napredak ka rodnoj jednakosti zastao ili je čak i nazadovao.

Mnoge od tih novih distopijskih priča se odvijaju u budućnosti, ali kanališu bes i anksioznost sadašnjosti, gde muškarci i žene pokušavaju da prihvate promenu rodnih uloga i neprijatnu ostavštinu pokreta #MeToo. Priče se pojavljuju u ključnom trenutku kada se rekordni broj žena kandiduje za neko mesto u američkoj administraciji i kada sve više žena javno govori protiv seksualnog zlostavljanja i napada.

Istovremeno, čitaoci gutaju i klasike žanra koji su u današnjoj političkoj klimi dobili novi značaj. “Sluškinjina priča” Margaret Atvud iz 1985. je roman smešten u futurističku teokratsku državu gde se žene koriste kao reproduktivni robovi i prodat je u više od 3,5 miliona primeraka u SAD od 2017. kada se pojavila istoimena, nagrađivana TV serija. Roman je ukupno prodat u preko pet miliona primeraka.

Distopija Atvudove je inspirisala pravi politički aktivizam sa aktivistkinjama obučenim kao služavke sa crvenim plaštovima i belim kapicama koje su se okupljale širom Amerike kako bi protestovale protiv politike restrikcije ženskih prva na abortus i zdravstvenu negu. U septembru, grupa u crveno obučenih žena protestovala je ispred američkog Senata tokom saslušanja Breta Kavanoa koji je postao sudija Vrhovnog suda i pored optužbi za seksualni napad.

“Trenutak u kome smo užasavajući je za mnoge žene i priča Margaret Atvud zaista odražava taj strah neverovatno dobro”, rekla je Lori Lodes, savetnica liberalne grupe “Demand Justice”.

Dok autorke sa Zapada koriste distopiju kako bi istražile šta bi se dogodilo ako bi se teško izvojevana ravnopravnost žena izgubila, neki autori sa Bliskog istoka i iz Azije koriste distopijsku fikciju kako bi naglasili opresiju nad ženama u regionu.

Novi roman pakistanske autorke Bine Šah “Before She Sleeps” dešava se u autokratskoj jugozapadnoj azijskoj državi posle nuklearnog rata koji je izazvao genetsku mutaciju zbog koje su od raka grlića materice umrli milioni žena. Žene su primorane da se udaju za više muškaraca i da koriste lekove za plodnost zbog kojih rađaju trojke i četvorke.

“U patrijarhalnom društvu, žene će uvek biti gubitnici”, rekla je ona. “Ono što se sada dešava u Saudijskoj Arabiji, Pakistanu i Avganistanu gore je od onoga što se dešava u ‘Sluškinjinoj priči’.”

TAGOVANO:feministička distopijafeminizamHandmaid's Talesluškinjina pričasvjedočanstvo vremena
Podijeli članak
Email Kopiraj link Štampaj
Prethodni članak U rodnom gradu prve dame sav posao vrti se oko Melanije
Sledeći članak Holivudske glumice koje su se otvoreno suprostavile seksizmu
Koliko je vremena zaista potrebno da usvojite novu naviku?

Stvaranje nove navike ne odvija se po univerzalnom obrascu niti postoji magični…

4 min za čitanje
Švedski model porodiljskog: Šta se dogodi kada društvo odluči da roditeljstvo nije samo ženski posao?

Kada društvo očekuje da mame i tate podele porodiljsko odsustvo i obaveze…

6 min za čitanje
Dokle ćemo sve da planiramo, a da nikud ne stižemo?

Na terasi je bilo sparno, teško za disanje i prenaporno za razmišljanje.…

7 min za čitanje
Zašto parovi koji se nikada ne svađaju nisu nužno u sretnim vezama

Mnogi vjeruju da je veza bez svađa znak savršenog sklada. Međutim, prema…

3 min za čitanje

Slični postovi

Uncategorized

Ivana Mišerić: O lijepim ženama, svadbi, feminizmu, političarima i dobroti

Autor Brankica Rakovic
14 min za čitanje

Dodijeljena priznanja najuspješnijim preduzetnicama Republike Srpske

Autor Redakcija
1 min za čitanje
Uncategorized

Sme li žena u ovom društvu reći da ne želi dete?

Autor Brankica Rakovic
5 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš

Username or Email Address
Password

Zaboravili ste lozinku?