Saznajte zašto osjećamo “maglu” u glavi baš kad grane sunce i kako, uz savjete ljekara i psihologa, premostiti jaz između sezonskog iscrpljenja i nove energije koja vas čeka.
Priroda se budi, ali vi biste najradije prespavali dan? Niste sami. Dok je proljeće u punom jeku, mnogi od nas se suočavaju s paradoksom proljetnog umora – stanjem u kojem tijelo kaska za promjenama u prirodi.
Iako su neki od simptoma umor, iscrpljenost, glavobolja, vrtoglavica, razdražljivost te blagi pad krvnog pritiska, ljekari naglašavaju da proljetni umor nije bolest, već normalna reakcija organizma na sezonske promjene koja najčešće prolazi uz zdrave životne navike.
– Dolaskom proljeća mnogi osjećaju umor, manjak energije, pospanost i pad koncentracije. Razlog je prilagodba organizma na duže dane, više svjetlosti i promjene u hormonskom balansu. Ovo stanje je prolazno i obično traje nekoliko sedmica, kaže za Oslobodjenje.ba dr. Samira Ahmetović, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Stari Grad.
Za ublažavanje tegoba preporučuju se svakodnevna fizička aktivnost, boravak na svježem zraku i suncu, laganija i raznovrsna ishrana, dovoljan unos tečnosti te kvalitetan san.
– Ako simptomi traju duže ili su izraženi, potrebno je isključiti stanja poput anemije, nedostatka vitamina ili poremećaja štitne žlijezde, dodala je Ahmetović.
“Tijelo se probudilo, ali um još nije”
Ali, šta se dešava u našoj glavi dok tijelo pokušava “uhvatiti korak” sa suncem? Proljetni umor ima i svoje drugo lice – ono koje utiče na naše raspoloženje, odnose sa drugima i nivo motivacije.
– Ljudi ga znaju opisati kao “tijelo se probudilo, ali um još nije”. U svakodnevici to znači više odlaganja obaveza, manju efikasnost i potrebu za povlačenjem, što može uticati na svakodnevnicu i na odnose, kaže za Oslobodjenje.ba dipl. psihologinja i psihoterapeutkinja Dželila Mulić-Čorbo.
– Postoji svojevrsni nesklad između očekivanja i unutrašnjeg stanja. Okolina šalje poruku “trebalo bi da si bolje”, a organizam se još prilagođava promjenama svjetla, ritma i energije. Taj pritisak može dodatno pojačati osjećaj manjka motivacije i čak dovesti do blage frustracije ili krivice, dodala je naša sagovornica.
Na pitanje postoji li veza između proljetnog umora i anksioznosti ili depresije, Mulić-Čorbo odgovara: “Kod nekih ljudi može postojati. Kod osoba koje već imaju anksioznost ili depresivnu simptomatologiju, sezonske promjene mogu pojačati simptome. Nije nužno da proljetni umor uzrokuje poremećaj, ali može biti okidač ili period u kojem se postojeće teškoće jasnije osjete.”
Tehnike koje pomažu
Iako niko nije u potpunosti imun na sezonske promjene, određene grupe ljudi intenzivnije proživljavaju ovaj prelazni period.
– Češće ga primjećujemo kod osoba koje su pod hroničnim stresom, imaju neredovan san, puno obaveza i malo prostora za oporavak. Također, osjetljivije mogu biti osobe koje su inače sklone promjenama raspoloženja ili koje imaju izraženiji unutrašnji pritisak da budu stalno funkcionalne, ističe psihologinja.
Srećom, rješenja nisu uvijek komplikovana, ali zahtijevaju promjenu fokusa i blagost prema sebi. Umjesto forsiranja, preporučuju se konkretne psihološke tehnike.
– Pomaže vraćanje ritma kroz male, realne korake: blaga fizička aktivnost, boravak na dnevnom svjetlu i strukturiranje dana. Na psihološkom nivou važno je učiti kako smanjiti samokritiku i uvesti “dovoljno dobro” funkcionisanje umjesto perfekcionizma. Jednostavne vježbe svjesnosti – usmjeravanje pažnje na disanje i tijelo – mogu pomoći da se organizam postepeno uskladi, to su kratke vježbe od 2 do 3 minute koje prave značajnu razliku, navodi Mulić-Čorbo.
Niste sami
Ipak, ključno je prepoznati trenutak kada samopomoć više nije dovoljna. Postoje jasni signali koji ukazuju na to da je vrijeme za razgovor sa profesionalcem.
– Ako umor traje više od 2 do 3 sedmice bez poboljšanja, ako je praćen izraženom tugom, anksioznošću, gubitkom interesa za stvari koje su ranije prijale ili osjećajem bespomoćnosti – tada je važno obratiti se stručnjaku. Također, ako svakodnevno funkcionisanje postaje značajno otežano, to je jasan signal da osoba ne treba ostajati sama s tim, zaključila je dipl. psihologinja i psihoterapeutkinja Dželila Mulić-Čorbo.
Zapamtite da kroz sezonske promjene i unutrašnje borbe ne morate prolaziti sami. Ako vas osjećaj bespomoćnosti ili tuge sprečava u normalnom funkcionisanju, obratite se stručnom licu. Prava podrška u pravom trenutku može napraviti ključnu razliku u vašem zdravlju i kvalitetu života.
Izvor: Oslobođenje






