Sigurno ste se barem jednom požalili na proljetni umor i nedostatak energije u rano proljeće, a moguće da ste se i pitali je li proljetni umor stvaran pojam ili mit kako bi se opravdala „lijenost“ koja nas obuzme početkom ljepših i sunčanijih dana.
Istraživanja pokazuju kako je proljetni umor normalan fiziološki proces, koji se javlja kod čitave populacije te ga neke osobe osjećaju intenzivnije u odnosu na druge, koji tu pojavu uspješno sprečavaju. To je osjećaj pojačanog umora koji se javlja krajem marta i početkom aprila, a prate ga smanjena mogućnost koncentracije te loše raspoloženje. Osim toga, simptomi su malaksalost, vrtoglavice, glavobolja, poremećaj spavanja te promjene raspoloženja i bezvoljnost.
Neki stručnjaci smatraju kako do proljetnog umora dolazi radi hormonalnih promjena uzrokovanih time što se tokom zime luči više melatonina zbog nedovoljnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, a početkom proljeća i ljepšeg vremena organizam počinje lučiti više hormona sreće – serotonina.
Takva hormonalna promjena dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti. Osim toga, stručnjaci navode kako u ovo doba godine dolazi do manjka vitamina i minerala u organizmu, koji su posljedica zimske prehrane, odnosno hrane siromašne vitaminima i mineralima.
Najbolji način za borbu protiv proljetnog umora je početak bavljenja nekom fizičkom aktivnošću. Idealno bi bilo kad bi ta fizička aktivnost bila na otvorenom, kako bi vam svježi zrak i boravak na suncu podstakli lučenje hormona sreće i sintezu vitamina D. Iako naravno može biti bilo kakva vrsta vježbanja prema vašim preferencijama.
Fizička aktivnost ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju, zbog čega se osoba osjeća bolje i odmornije. Pomaže u regulaciji fizičke mase i poboljšava čovjekovog opšteg zdravstvenog stanja (fizičko, mentalno i socijalno). Takođe, pomaže u prevenciji različitih hroničnih nezaraznih bolesti (dijabetes tipa II, kardiovaskularne bolesti i neke maligne bolesti) te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze.
Fizička aktivnost preporučuje se svima i vježbanje se može prilagoditi svim starosnim grupama i zdravstvenim stanjima. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za razinu fizičke aktivnosti su 150 minuta umjerene aktivnosti nedeljno ili 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta.
Neke od aktivnosti koje se mogu preporučiti svima su hodanje, plivanje i vožnja bicikla. Hodanje je vrlo jednostavno i dostupno svima, ne zahtijeva posebne vještine i znanja, mogu ga praktikovati osobe svih starosnih grupa i zdravstvenih stanja te je rijetko povezano s povredama. To je jako podcijenjena aktivnost, koju možete svugdje praktikovati, a kineziolozi ju uvijek preporučuju.
Osim naglaska na vježbanje i redovnu fizičku aktivnost, pobrinite se i da:
- unosite dovoljno vitamina i minerala pravilnom prehranom,
- birate namirnice bogate željezom,
- pijete dovoljno tekućine,
- dovoljno spavate,
- svakako nađete vremena za neku fizičku aktivnost na otvorenom.
