Nakon novih slučajeva zaraze povezanih s kruzerom MV Hondius, koji je plovio Atlantikom, profesori i institucije pojašnjavaju kako se hantavirus prenosi, koji su simptomi bolesti i zašto je za naše područje mnogo relevantniji evropski soj virusa
Novi slučajevi zaraze hantavirusom povezani s kruzerom MV Hondius, na kojem su zabilježene tri smrti, a u međuvremenu potvrđeni i novi slučajevi među evakuiranim putnicima iz Sjedinjenih Američkih Država i Francuske, izazvali su zabrinutost javnosti i strah od scenarija sličnog pandemiji koronavirusa.
Koliko je hantavirus opasan? Da li je strah koji osjećamo opravdan ili posljedica trauma koje je Covid-19 ostavio na ljude širom svijeta?
Šta je hantavirus?
Hantavirus se prenosi sa zaraženih glodara na čovjeka, odnosno pripada grupi bolesti koje se nazivaju zoonoza. Glodari su nosioci virusa kojeg izbacuju putem svojih izlučevina (izmeta, urina, sline), a do čovjeka zaraza dolazi stupanjem u kontakt s tim izlučevinama, odnosno udisanjem aerosola koji su dospjeli na tlo ili određene površine. Može se prenijeti i ugrizom glodara te putem vode koja je kontaminirana.
Prenos sa čovjeka na čovjeka jeste moguć, ali dešava se rijetko, u jako bliskom, dugotrajnom i intimnom odnosu, i karakterističan je za Andes soj hantavirusa, kakav je zabilježen na kruzeru MV Hondius.
– Hantavirus nije ništa novo. U Bosni i Hercegovini je prvi put determiniran 1952. godine, u Fojnici, a tokom rata 90-ih zabilježene su stotine slučajeva. Svi hantavirusi su vezani za određenu vrstu glodara, a statistika kaže da su deset posto glodara nosioci hantavirusa, s tim da oni ne obolijevaju, samo su kliconoše. Važno je naglasiti da glodar, koji je specifičan domaćin soja Andes zabilježenog na kruzeru, nije zastupljen na našim prostorima, on je prisutan u Južnoj Americi, pojašnjava za Oslobodjenje.ba prof. Dr. Aida Kustura sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Zaraza ovom vrstom hantavirusa manifestuje se kroz hemoragijsku groznicu sa plućnim sindromom (HGPS). Bolest počinje visokom temperaturom, glavoboljom, gastrointestinalnim tegobama, a potom se javljaju i respiratorne tegobe – otežano disanje i hipotenzija, radiološki znaci infiltracija na plućima/ARDS. Liječenje je simptomatsko-suportivno.
Za nas je mnogo relevantniji hantavirus koji šire glodari s područja Evrope i Azije, a koji izaziva hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka.
– Simptomi su visoka temperatura, opća slabost, glavobolja, mučnina i povraćanje. Mogu da se jave i krvarenja sluznica te promjene na koži. Ono što je za ovaj sindrom karakteristično jeste oštećenje bubrežne funkcije koja nekada zahtijeva i hemodijalizu te može dovesti do trajne bubrežne slabosti, pa i smrtnih ishoda. Sama inkubacija traje od jedne do osam sedmica, najčešće do dvije sedmice. Liječenje se vrši simptomatskim i suportivnim tretmanima, ukoliko je potrebna hemidijaliza, a opcija u tretmanu je i ribavirin, kaže za Oslobodjenje.ba dr. Dževad Šačić sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Godina od epidemije u KS
U Kantonu Sarajevo je u maju prošle godine proglašena epidemije leptospiroze, bolesti koju također prenose glodari i čiji su uvodni simptomi slični uvodnim simptomima hantavirusa. Dr. Šačić pojašnjava razliku: “Uzročnik leptospiroze je bakterija, pa je bolest često samoograničavajuća. Također može imati tešku formu sa fatalnim ishodom, ali rjeđe, s obzirom na to da postoji adekvatna kauzalna antibiotska terapija. Tačno je da postoji vjerovatnoća da glodari budu nosioci i hantavirusa i leptospiroze, ali treba imati na umu da je za naše podneblje karakterističniji HGBS, što nije zabilježeno tokom prošlogodišnje epidemije leptospiroze. Tako da, oprez – da, redovno provođenje mjera nadzora i sprečavanja – da, ali nema potrebe za nekim strahom.”
Podsjeća da je u našoj zemlji 2021. zabilježena mini epidemija HGBS-a, a prethodnih godina zabilježeni su i sporadični slučajevi.
Obavezno provjetravanje
S obzirom na dolazak toplijeg perioda i češći boravak u prirodi, iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BIH (ZZJZ FBiH) građanima preporučuju izbjegavanje kontakta s glodarima i njihovim izlučevinama, posebno prilikom čišćenja zatvorenih i zapuštenih prostora poput podruma, vikendica i štala, kao i obavezno provjetravanje takvih prostora i korištenje zaštitne opreme.
– U slučaju pojave simptoma poput povišene temperature, bolova u mišićima i otežanog disanja nakon boravka u rizičnom okruženju, potrebno je pravovremeno se javiti liječniku. Pravovremeno prepoznavanje i hospitalizacija su ključni, kažu za Oslobodjenje.ba.
Sa Veterinarskog fakulteta naglašavaju da se preventiva bazira na deratizaciji, higijeni, odvozu smeća, čišćenju i pranju površina, kontroli kvaliteta namirnica i sirovina jer se bolest prenosi urinom, fecesom, sekretima i ekskretima glodara.
Stručnjaci dijele mišljenje – situaciju je potrebno pratiti, ali shodno transmisiji i prepoznavanju bolesti, ne treba stvarati paniku.
– Pojačati kontrole, ne praviti paniku, zaključuje prof. dr. Aida Kustura.
– Hantavirus je već desetljećima prisutan u Bosni i Hercegovini, slučajevi se povremeno javljaju kod osoba izloženih glodarima, ali trenutno ne predstavlja novu niti značajnu prijetnju za opću populaciju, naglašavaju iz ZZJZ FBiH.







