Sve više ljudi odmiče se od klasičnih groblja s redovima granitnih i betonskih spomenika te bira prirodniji način posljednjeg počivališta.
U Francuskoj se posljednjih godina sve više razvijaju takozvana zelena groblja, a slične ideje pojavljuju se i u drugim evropskim zemljama. Umjesto kamenih ploča i betonskih staza, grobna mjesta sve više liče na male vrtove u kojima glavnu ulogu ima priroda.
Umjesto spomenika cvijeće i biljke
Na zelenim grobljima klasičnu granitnu ploču zamjenjuje posebno uređen prostor u kojem se sade biljke i cvijeće. Porodica mogu posaditi omiljeno cvijeće pokojnika, dodati ukrasno kamenje ili neki lični predmet koji ih podsjeća na njega, poput pijeska s omiljene plaže. U nekim slučajevima grobno mjesto gotovo se u potpunosti prepušta prirodi, pa biljke slobodno rastu, a prostor postaje stanište različitim vrstama životinja.
Takav način sahrane prvenstveno se zasniva na želji da se smanji uticaj pogrebnih običaja na okolinu. Zagovornici zelenih sahrana najčešće biraju jednostavne drvene lijesove izrađene od lokalnih materijala, odriču se hemikalija koje se koriste za balzamiranje te sade sezonsko bilje.
Zelena groblja šire se Francuskom
Među prvim primjerima takvih groblja u Evropi su prirodno groblje Suše u francuskom gradu Nioru te ekološki dio groblja Gijotjer u Lyonu, dok se slične zelene zone sve češće pojavljuju i na području Pariza.
Promjene primjećuje i pogrebna industrija. Frenk Vasur, direktor pogrebne kuće “L’autre rive” (Druga obala), kaže da sve više porodica traži alternativu tradicionalnim sprovodima. Neki to čine zbog brige za okolinu, dok drugi jednostavno žele mjesto koje će biti mirnije i prirodnije te podstiču na razmišljanje i sjećanje na preminulu osobu, prenosi Dnevnohr.
Da interes za ovakav pristup raste pokazuju i podaci. Prema anketi agencije Crédoc iz 2024. godine, čak 59 odsto Francuza smatra da bi prilikom organizacije pogreba trebalo voditi računa o pitanjima zaštite okoliša.
QR kodovi stižu i na grobna mjesta
Istovremeno se pojavljuju i druga moderna rješenja. Na nadgrobnim natpisima sve se češće koriste QR kodovi koje posjetioci mogu skenirati mobitlnim i tako saznati više o životu osobe koja je ondje sahranjena
Sličan pristup postoji i izvan Francuske. U danskom gradu Estbirk nedavno je otvoren novi dio groblja na kojem je ostavljena gotovo netaknuta divlja vegetacija.
Ondje nema klasičnih mramornih spomenika i krstova. Grobna mjesta označena su drvenim panjevima s malim metalnim pločicama, dok se za pronalazak konkretnog groba koriste GPS koordinate.
Ideja je jednostavna – omogućiti porodici da pronađe mjesto na kojem počiva njihov bližnji, ali istovremeno ostaviti dovoljno prostora prirodi da slobodno raste i razvija se.
