Malena Coco Bradford zbog autizma u drugoj godini života više nije mogla da komunicira sa ljudima oko sebe. Prestala je da priča i da uspostavlja kontakt očima sa drugim osobama. Očajni roditelji su uporno tražili način na koji će moći da pomognu svojoj djevojčici i napokon su ga našli. Riječ je o tretmanu koji se zove primjenjena analiza ponašanja (Applied Behavioral Analysis – ABA) i koji je razvijen na Univerzitetu u Kaliforniji.
Radi se o terapiji govora tokom koje djeca s autizmom uče određene lingvističke i društvene vještine (ponašanja), a za svaki uspjeh dobiju malenu nagradu. Zbog tih poklončića veće su šanse da će oni ponavljati u radnju. Analitičari ponašanja su šezdesetih godina prošlog vijeka počeli raditi sa djecom koja imaju autizam ili neki drugi sličan poremećaj. Otada je razvijeno mnogo različitih ABA tehnika za razvoj korisnih vještina kod učenika sa autizmom – kako kod djece, tako i kod odraslih. Sve to se može primjeniti u svakodnevnim situacijama kao što su porodične večere ili igranje u parku. Sa djecom ili odraslima sa autizmom analitičar ponašanja može raditi pojedinačno, ali i u grupi.
Danas ABA važi za siguran i efikasan tretman za autizam. Njeni principi i tehnike mogu podstaknuti razvoj osnovnih vještina poput gledanja, slušanja i imitiranja, kao i složenih vještina poput čitanja, razgovora i razumijevanja perspektive druge osobe.
Petogodišnja Coco je tri sedmice bila podvrgnuta ABA tretmanu i jednog dana je svoje roditelje iznenadila kada je za stolom izgovorila prve riječi nakon tri godine ćutanja: “Mogu li dobiti još tosta, molim vas?”
Zvukom njenog glasića nisu bili obradovani samo roditelji već i Coco – skakutala je od sreće i stalno ponavljala tu rečenicu! Budući da je tost njeno omiljeno jelo, roditelji nisu bili iznenađeni time što je željela još jedno parče. Većina djece s autizmom ima ograničenu dijetu. Njima nedostaje društvene intuicije i veoma su radoznali u vezi stvari, ali ne i drugih ljudi. Pošto im je komunikacija otežana neki od najefikasnijih tretmana za njih su rutina i ponavljanje. Coco danas svaki dan uči novu riječ, pa čak pozdravlja svog tatu kada se vrati s posla. Nijedan drugi tretman joj nije pomogao sve dok nisu odlučili da isprobaju ABA.
Važno je napomenuti da ABA intervencija za autizam nije ista za svaku osobu koja ima autizam, niti se smije posmatrati kao set programa i vježbi. Naprotiv, kvalifikovani terapeut prilagođava intervenciju za svakog đaka s autizmom i njegove vještine, potrebe, interese, prioritete i porodičnu situaciju. Ukoliko se intervencija kompetentno uradi, ona može pomoći učenicima sa autizmom da dostignu značajne promjene u mnogim sferama života. No, do tih promjena ne dolazi brzo. Potrebno je intenzivno i stalno upućivanje koje će korak po korak dovesti do napretka.
I na samom kraju, morate voditi računa o tome ko je kvalifikovan za to da ABA tretmanom pomogne djeci i ljudima s autizmom. ABA programi moraju biti dizajnirani i kontrolisani od strane kvalifikovanih profesionalaca kao što su licencirani klinički psiholozi obučeni za primjenjenu analizu ponašanja ili analitičari ponašanja, odnosno ljudi koji mogu dokazati da imaju iskustvo i obuku. Ukoliko želite da saznate više o ovom tretmanu, posjetite WEB stranicu Autism Speaks.
Izvor: Wikr, Autism Speaks
