Medicinari u BiH već godinama upozoravaju na konstantan odlazak njihovih kolega u inostranstvo, te prognoziraju da ćemo uskoro doći u situaciju da neće imati ko da nas liječi.
Tokom prošle godine iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci u strane zemlje otišlo je čak 80 sestara, dok iz Udruženja medicinskih sestara, tehničara i babica RS kažu da je tokom istog perioda zemlju napustilo 120 njihovih članica. Slična situacija je i u Federaciji, samo što se na odlazak češće odlučuju ljekari, a ne tehničari.
Pored više plate i boljih životnih uslova, medicinari u inostranstvu imaju i više prilika za stučno usavršavanje. Žana Lugić (29) iz Banjaluke, završila je Medicinski fakultet, smjer stomatologija, a posljednje dvije godine radi u Njemačkoj. Posao je pronašla potpuno sama.
„Poslala sam oko 50 aplikacija na različite adrese, prva ordinacija koja me pozvala na razgovor mi je i dala posao. Ne mogu reći da je bilo lako, sama papirologija je užasno komplikovana, konkurencija istovremeno velika, ali isplati se“, govori ona za magazin Lola.
Ona ističe da je osnovna razlika između stomatologije u BiH i u Njemačkoj ta što njemački studenti sa fakulteta izlaže mnogo spremniji za rad, jer imaju kvalitetnu praktičnu nastavu.
„Moj staž na fakultetu se jedva mogao nazvati stažom. Samim tim brže dolaze u dodir sa inovacijama u smislu instrumenata, aparata i terapijskih procedura. Problem sa BiH i regionom je taj što osim specijalizacije, koju dobijete ako imate dovoljno sreće i novca, nema daljeg napredovanja što se tiče struke. Potrebne su godine silnog rada da biste došli u situaciju da vam neko prepusti neku komplikovaniju intervenciju, zbog čega mladi stomatolozi ni nemaju mnogo entuzijazma i motivacije“, priča ona, te dodaje da je rad u njemačkih ordinacijama drugačije organizovan nego u našim.
Kada govorimo o stručnom usavršavanju, Žana kaže da su stomatolozima u Njemačkoj sva vrata otvorena, te da je dovoljno pokazati malo truda i volje kako bi posjećivali najaktuelnije kongrese i radionice u Evropi, radili sa 3D uređajima i usavršavali nove tehnike.
„Njemačka takođe podržava mlade stomatologe da se osamostale. Rečenica sa jednog predavanja mi je ostala u sjećanju – ne plašite se toga da otvorite svoju ordinaciju, posla će biti uvijek i za svakoga od vas“, navodi ona.
Inicijativa ostala bez rezultata
U februaru ove godine pokrenuta je inicijativa za reformu cjelokupnog zdravstvenog sistema u RS, ali 17.000 prikupljenih potpisa nije donijelo nikakav pomak. Narednog mjeseca je u Narodnu skupštinu RS podnesena incijativa za pripremanje osam nacrta zakona, na šta se poslanici nisu mnogo obazirali. Predsjednik Unije sindikata radnika u zdravstvu Republike Srpske Miodrag Femić upozorava da ovakav trend dovodi do toga da će nas u budućnosti liječiti priučeni medicinari.
„Vrši se strašna prekvalifikacija onih koji su završili druge škole koje nemaju nikakve veze sa medicinom. U roku od šest mjeseci dobijaju diplomu i bojim se da oni ne odlaze i da će ostati nama. I to je još jedan apsurd ove zemlje“, upozorava on.
Ipak, nade ima
Da nije sve tako crno i da u BiH postoji šansa za ljekare, govore nam doktorice oftalmologije Sanja Savičić i Ernesta Potkonjak. One su odlazile na povremena usavršavanja u inostranstvo, ali su se uvijek vraćale na svoje radno mjesto u Banjaluci. Specijalizantkinja oftalmologije Sanja Savičić za magazin Lola ističe da prilika za to uvijek ima, posebno za one koji žele da rade na sebi.
„Jedan od primjera su kongresi oftalmologa Republike Srpske i kongresi koje je održala Klinika Svjetlost Banjaluka u čast profesora Riste Kozomare. Na takvim stručnim skupovima se održavaju i različiti kursevi, recimo kursevi za operaciju katarakte, aplikaciju intravitrealnih injekcija, retinopatiju prematurusa…“, priča nam ona, te dodaje da se poseban akcenat stavlja na mlade oftalmologe koji tu mogu pokazati svoje znanje i razmijeniti iskustva, te potražiti savjete od starijih kolega.
Ističe da je veliku ulogu u njenom usavršavanju i stručnom oblikovanju imala klinika u kojoj je zaposlena od 2012. godine.
„Politika naše kuće je da stavlja prioritet na obrazovanje ljekara koji uvijek imaju pristup i znanje o najnovijim dijagnostičkim i terapijskim procedurama u oftalmologiji. Moje stručno usavršavanje se najvećim dijelim odvijalo u Banjaluci i Zagrebu, ali i u Pragu. Također, naši oftalmolozi prisusutvuju i aktivno učestvuju na svim vodećim svjetskim kongresima u oblasti oftalmologije“, ističe ona.
Njeno mišljenje dijeli i specijalistkinja oftalmologije Ernesta Potkonjak, koja ističe da se može učiti i od starijih kolega i iz knjiga, dok je ona imala tu sreću da radi sa ljekarima koji su rado sa njom dijelili svoje znanje.
„Mladim ljekarima su starije kolege uvijek na raspolaganju za bilo kakav vid konsultacije i pomoći u koje god doba dana. Inače naša zemlja ima kvalitetnu oftalmologiju i drago mi je vidjeti sve veći broj mladih, stručnih kolega iz ove oblasti jer imaju od koga da nauče, a potom svoje znanje primijene na našim pacijentima. Oni vise nemaju potrebu da idu u inostranstvo po ljekarsku pomoć kako je do sada bila praksa“, navela je doktorica Potkonjak, koja se usavršavala u klinikama u Zagrebu i Pragu, kao i na međunarodnim kongresima širom Evrope, a danas je takođe zaposlena u Klinici Svjetlost.
