Aiste Leman, jedna je od organizatorica Noći istraživača, ali i veoma uspješna mlada žena. Kroz projekte nastoji podići svijest o tehnologiji, inovacijama i objasniti ljudima da ne trebaju imati predrasude o “naučnim štreberima” kako i samu sebe naziva. Osim toga ističe da je strateški planer i rješavalac problema. Zato je uvodno pitanje bilo upravo o tome šta konkretno nastoji rješiti te zašto sebe opisuje baš ovim riječima?
“Kada predstavljem sebe, uvijek kažem da sam naučni štreber. Veoma sam strastvena kada je u pitanju nauka i snažno vjerujem da je ona osnova svakog napretka u našem društvu. Međutim, previše znanja se čuva unutar laboratorija i većina naučnih projekata završe kao članci u magazinima ili kao snimci.
Najveći i najvažniji problem koji želim riješiti jeste kako donijeti naučna i tehnološka dostignuća ljudima, kako omogućiti svima da uoče prednosti svog tog znanja kreiranog od strane izuzetnih muškaraca i žena svakodnevno. Upravo zato vjerujem u Evropsku noć istraživača u BiH kao i u startup programe koji podržavaju početke i dostignuća u balkanskoj regiji.”
Ti si dokaz da je moguće, a ujedno i veoma važno podići svijest o ženama u nauci. Na koji način to radiš?
Nisam sigurna kada se poveznica između žena i nauke prekinula. Ada Lovlejs, kreirala je prvi algoritam koji je namijenjen za pokretanje strojeva u devetnaestom vijeku. Tada je to bila svojevrsna preteča računarskom programiranju. Nakon nje ponovo dolazi žena Margaret Hefild Hemilton, koja je razvila softver za pokretanje Apolo 12 u svemir 1969. godine.
Kada sam odrastala niko mi nije govorio da su određene stvari za djevojčice, a druge za dječake ili kako se trebam ponašati, s obzirom na to da sam žensko. Zato sam veoma zahvalna svojoj mami koja me uvijek učila da sam pametna dovoljno da uradim sve što poželim.
Kada sam odlučila studirati informatiku podržali su me, ali dalja rodbina se konstantno brinula za mene i pitala: “Šta ćeš raditi kad završiš taj fakultet?” Nisu oni bili zabrinuti za to što sam ja žensko u IT sektoru, već im je jednostavno čitav taj svijet bio predaleko od njihovih interesovanja. Zato nisu mogli razumijeti ni kakav uticaj tehnologija ima na naše društvo.
Mislim da trebamo promijeniti način odgajanja naše djece. Postoji toliko zanimljivih sadržaja, boja, a na djeci je da odluče šta žele. Nemojmo im stvarati pritisak da odaberu nešto samo zato jer se to od njih očekuje.
Suosnivačica si TIDEA, nezavisne profesionalne organizacije koja dizajnira i sprovodi značajne projekte na Zapadnom Balkanu, fokusirajući se na istraživanje, okolinu, kao i preduzetništvo. Šta je glavni cilj i koji je najbolji dio tvog posla?
TIDEA je agencija koja dizajnira i provodi međunarodne projekte u BiH, ali i izvan nje. Najbolji dio mog posla je u tome da vidim uticaj na lokalne društveno ekonomske razvoje i razvoj održivog okološa, kao i davanje prilika i motivisanje ljudi.
Lično najviše uživam u tome što radim sa izvanrednim ljudima, koji su ujedno omogućili i Noć istraživača u BiH. Radila sam sa nebrojeno mnogo značajnih ljudi širom svijeta, ali ovi radoholičari, kreativni i sposobni ljudi su veoma posebni. Zato veliku zahvalnost dugujem Lejli Čamo i Jovani Vujasinović, koje su uložile mnogo u ovaj projekat.
Radila si na Horizonu 2020. Možeš li nam reći nešto više o ovom programu i svojoj ulozi na njemu?
Horizon 2020 je osmi evropski okvir financiranja programa istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija koji traje tokom 2014.-2020. godine. Program obezbjeđuje grantove za istraživanja i inovacijske projekte kroz otvorene pozive za takmičenja i prijedloge iz svih zemalja kojima je dozvoljeno da apliciraju.
Snažno podržavam ovaj program, jer se istovremeno nalazim u dvije uloge ovdje. Prva je pisanje prijedloga i aplikacija za grantove kako bi podržala istraživačke i inovacione projekte, a druga je rad kao evaluator predloženih projekata.
Ponosna sam što sam pobijedila sa prvim projektom u BiH finansiranom od Horizona 2020. Istovremeno veoma sam uzbuđena što sam uključena u ovaj projekat kao eksterni evaluator, fokusirajući se posebno na instrumente koji će podržati male i srednje kompanije.
Kako je započela priča Noć istraživača i jesi li zadovoljna razvojem u posljednje četiri godina, od početka održavanja do danas?
Kao i većina stvari na svijetu i Noć istraživača je započela gotovo slučajno. Bili smo tek osnovali TIDEU i tražili smo prilike da kombinujemo svoju strast prema istraživanjima sa stvarnim potrebama ljudi u BiH. Jedan prijatelj mi je uputio prijedlog aplikacije za Noć istraživača, a onda smo odlučili aplicirati sa projektom za Banja Luku. Pobjedili smo, a ostalo je istorija.
Tokom naredne godine HEIS iz Sarajeva nas je kontaktirao i pitao želimo li uključiti i Sarajevo u festival. TIDEA, HEIS i Oxfam Italia su udružili snage i razvili distribuciju ovog naučnog festivala u BiH. Najbolji dio ove priče je što su ga ljudi zavoljeli. Dva grada su se pridružila 2014. godine, a u pitanju su Bijeljina i Mostar, a nastavljamo sa rastom. U ovoj godini su tu i Goražde i Travnik.
Od samog početka Noć istraživača je kreirana kao događaj za ljude. Glavna svrha je pokazati kako svi mogu biti istraživači i kako je to veoma zabavno i zanimljivo. Ponosna sam što vidim da ljudi reaguju pozitivno. Svake godine nam oko 150 organizacija podržava ovaj događaj. Neke kao sponzori, neke kao partneri, a pojedine kao i učesnici i kreatori. Zahvalna sam svima na tome.
Ovaj festival postaje tradicija, događaj za ljude i organizacije na koje se čitave godine čeka. Čak počinjemo osjećati pritisak i dobijati zahtjeve da razvijemo ovaj događaj na način da traje nekoliko dana, a ne samo jednu veče. To bi ujedno i mogao biti neki od narednih planova u budućnosti.
Šta možemo očekivati ove godine?
Ove godine vas očekuje veoma bogat program sa interaktivnim eksperimentima, aktivnostima za djecu, velikim brojem interesantnih radionica, izložbi i projekata naših partnerskih organizacija. Ne zaboravimo na naš Naučni i Inovacijski Sajam, na kojem želimo da pozovemo sve da podrže srednjoškolske timove koji će se takmičiti za najbolji naučni projekat.
Biće i kvizovi i potrage za blagom za one znatiželjne, a osim toga i mobilni planetarijumi i posmatranje zvijezda, tekući nitrogen sladoledi i radionice lego programiranja. Svako može pronaći nešto za sebe. Neke aktivnosti zahtjevaju registraciju, jer imaju ograničen broj mjesta pa vas pozivam da na našoj stranici rezervišete svoje mjesto.
Kada izostavimo nauku i tvoju posvećenost istraživanjima, kako je živjeti u BiH? Jesi li se navikla?
Nisam sigurna da se čovjek ikad može naviknuti na Bosnu, ali drago mi je zbog toga. Živim više od dvanaest godina ovdje, ali još uvijek otkrivam nova mjesta, novu hranu, nove običaje. Naravno, oni su novi samo za mene, ali uživam u tome. Jedan turistički vodič mi je rekao da ako želim otkriti Bosnu trebam naučiti kako da se izgubim u njoj. Teška je to vještina, ali nastojim uspjeti u tome.
Koje preporuke imaš za naše čitateljke. Šta da istraže, posjete, pročitaju?
Preporučila bih samo jednu stvar: Uvijek ostanite znatiželjni!
Ako želite pokrenuti svoj biznis, posjećujte događaje koji će vam pomoći u vašem usmjerenju. Naučićete mnogo više tu nego za dvije ili tri godine studiranja, a sva znanja će biti direktno od ljudi koji već rade ono što vi želite raditi u budućnosti pa vam iz iskustva mogu reći na kakve sve prepreke možete naići.
Ako se želite inspirisati predlažem vam REWORK of 37signals. To je knjiga koja vas navodi da preispitate svoje prioritete i vrijednosti u poslovnom svijetu.
