Mislili ste da su roboti samo “igračke” za dječake i da je mehatronika isključivo namijenjena “muškom mozgu”? Prevarili ste se. Među onima koji se posvećeno bave čitavom ovom naukom našle smo, doduše daleko od BiH, Maju Hadžiselimović, inženjerku koja se robotikom bavi u Njemačkoj.
S toliko ljubavi pričala je o robotima, kao da im se živima obraća. Upoznaćete je. Na Noći istraživača u Banjaluci, 30. septembra.
Približite nam malo robotiku. Šta su zapravo roboti?
Postoje različite definicije. Jedna od kraćih je da su roboti reprogramabilni višefunkcionalni manipulatori projektovani za izvršavanje različitih zadataka. Robotika se bavi istraživanjem, razvojem, projektovanjem i primjenom robota. Na sam pomen riječi “robot” najčešće nam na pamet padaju čovjekoliki roboti iz filmova, na primjer, “Ratova zvijezda” ili “Transformersa”. Roboti su puno više od toga. Možemo pričati o mobilnim, industrijskim, humanoidnim, medicinskim, nanorobotima…
Kako utiču na društvo?
Različiti su pogledi na razvoj robotike što se tiče društva. Neki futuristi govore o ugrožavanju ljudske vrste do čega bi došlo razvojem robota dok drugi vide robote kao asistente koji bi unaprijedili kvalitet života. Roboti, prije svega industrijski, zaslužni su za industrijsku revoluciju koja nas je dovela do tehnološkog razvoja u kojem se trenutno nalazimo. S druge strane, vidjeti humanoidnog robota da radi na recepciji umjesto čovjeka može biti zastrašujuće ili odbojno s obzirom da takve robote, zbog njihovog izgleda, jednostavno poistovjećujemo sa ljudima. Vjerovatno će samom društvu trebati još neko vrijeme da se naviknu na svakodnevno prisustvo robota u našem životu.
Koji su zadaci danas pred njima?
Roboti se danas primjenjuju u različitim oblastima, od proizvodnje automobila do operacija oka. Uključeni su i u obavljanje kućanskih poslova pa je pokretanje robota usisivača preko aplikacije na telefonu dok ste vi na poslu nešto što će postati uobičajeno u skoroj budućnosti. Roboti se koriste i kao lični asistenti, posrednici za edukaciju djece s posebnim potrebama ili kao radnici u poljoprivredi. Mogućnosti su zaista neograničene.
Kakva nam je “robotska” budućnost?
Kaže se da će robotika u budućnosti uticati na društvo jednako kao internet. Mi već danas imamo potpuno automatizovane fabrike ili farme. Na proizvodnim linijama roboti i ljudi rade zajedno gdje robot obavlja teži dio zadatka kako bi se sačuvalo zdravlje radnika. Vjerovatno ćemo u budućnosti svi u kućama i na radnim mjestima imati po bar jednog robota koji će obavljati nama dosadne i jednolične zadatke. Izvršavanje jednostavnijih operacija u medicini će također biti prepušteno robotima kao i sađenje povrća na poljoprivrednim zemljištima. U svakoj sferi života možemo očekivati uključenje robota u svakodnevicu.
Roboti doprinose razvoju kvaliteta života. Kako?
U industriji roboti mogu da podižu teret 24 sata, sedam dana u sedmici, 365 dana u godini. Ukoliko uzmemo u obzir da taj teret može težiti i 1.000 kg, jasno je koliko je unaprijeđen kvalitet radnih mjesta u ovom primjeru. U drugom slučaju, u medicini, imamo robote koji pomažu starijim ljudima da se lakše kreću ili robote koji obavljaju precizne operacije oka. Roboti, kao personalni asistenti, nam na osnovu podataka o našem radnom danu, sadržaju naših e-mailova pomažu u planiranju dana. Roboti “NAO” nam pomažu u radu s djecom sa autizmom i na kraju, roboti nam donose beskrajno mnogo zabave.
Šta Vas je, kao ženu, opredijelilo za mehatroniku i robotiku? Da li je to mahom muški posao?
Istina je da u svom radu srećem više kolega nego koleginica i može se reći da je više muškaraca koji se bave ovim poslom, ali to nikako ne čini ovaj posao muškim. Mene, kao ženu, za mehatroniku i robotiku je opredijelila ljubav prema tehnologiji, razvoju, inovativnosti, napretku… Vjerovatno bi isti odgovor dale i moje kolege. Nisam nikada razmišljala da to možda nije za mene jer sam žena.
U Njemačkoj radite kao istraživačica. Kako izgleda jedan radni dan s robotima?
Da, radim kao istraživač na nekoliko EU projekata. Moj posao je poprilično dinamičan, zahtijeva dosta putovanja s obzirom da su projekti internacionalni. Ono što posebno volim kod svog posla je što nikad zapravo ne znam kako će izgledati moj radni dan. Možda dan bude uobičajen i monoton, svi sistemi za koje sam odgovorna budu radili korektno, pa radni dan prođe u aktivnostima kao što je testiranje sistema, dok na drugoj strani postoje i vrlo dinamični radni dani kada imamo probleme i izazove u podešavanju senzora, programskog koda, komunikaciji. Takav radni dan prođe u rješavanju problema, “guglanju” postojećih informacija i iskustava drugih do traženja inovativnih orginalnih rješenja.
Na kraju dodajmo da i vi možete da budete dio zanimljivih predavanja u okviru Noći istraživača, a sve što je potrebno je da se prijavite.
