Kada govorimo o matematici, vojsci, ali i IT sektoru, vjerovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku mijenja žena rođena 1906. godine u Njujorku, koja je doktorirala matematiku i bila admiralka u američkoj mornarici. Riječ je o Grejs Hoper, koja je ostala zapamćena kao majka računarskog programiranja. Radila je kao profesorica matematike, ali je u vrijeme drugog svjetskog rata odlučili napustiti svoj posao, kako bi se priključila WAVES pokretu, koji je okupljao žene koje su volontirale u sigurnosnoj službi.
Uprkos tome što je bila premlada i sitne građe koja joj je onemogućavala da savlada fizičke prepreke, njen matematički um je bio ono što je u tom trenutku trebalo državi. Iz mornarice su je poslali na Harvardski progam, kako bi radila na programiranju jednog od prvih elektroničkih računara. Riječ je o MARK I, koji je mehanički obrađivao računice za koje je ranije bio potreban tim ljudi. Žena u sferama koje sudeći prema svima mjerilima nisu za nju. Ali to je nije spriječilo da mijenja način razmišljanja ljudi u svom okruženju pa je tako izjavila:
Ljudi su alergični na promjene. Trebate izaći napolje i prodati ideju, a onda je sasvim nebitno jeste li muškarac ili žena.
Nakon rata, Grejs se pridružila privatnom sektoru. U tom periodu programeri su trebali nekoga ko je vješt u matematici, a ona je imala napredno znanje i diplomu. Koristila je binarne kodove za programiranje, a prva je spomenula da bi bilo logičnije pričati računarima. Odnosno razviti novi nivo komunikacije koji bi olakšao rad. Mislili su da je luda, ali je upravo ona izumila prvi kompajler. Riječ je o računarskom programu koji čita program napisan u izvornom jeziku, a prevodi ga na neki od željenih računarskih jezika. Upravo to je dovelo i do kreiranje COBOL jezika, odnosno prvog univerzalnog računarskog jezika. Zahvaljući njoj svi su naučili da kodiraju i shvatili da ne postoje rodne barijere, u savladavanju novog i teškog. Vratila se u mornaricu 1967. godine čak i nakon što je otišla u penziju. Tada je bila najstarija aktivna članica.
Konstantno je radila na pojačavanju svijesti o tome kako postoje različiti načini za rješavanje jednog problema. Poznata je pod imenom “Veličanstvena Grejs” jer je svojim radom i dostignućima omogućili tehnološki napredak, ali i državni prosperitet. U njenu čast je nazvan i jedan od super-računara Cray XE6 “Hopper”.
Uz njena mnogobrojna priznanja i nagrade koje su dobile ime po njoj, nedavne 2013. godine Gugl je osmislio početnu stranicu po njoj, kako bi slavio 107 godina od njenog rođenja, a pri tome je korišten COBOL da bi se izrazile njene godine.
Umrla je 1992. godine, ostavivši iza sebe armiju ljudi koji su podržavali njen rad, izgradili sa njom drugačiji, savremeni način razmišljanja i shvatili da ne postoji nemoguće. Pred samu smrt izjavila je kako je najviše ponosna na svoj rad sa mladima, jer su je uvijek pitali može li se sve na svijetu postići, na šta im je ona sa zadovoljstvom odgovarala:
Naravno da može. Ako ideja propadne trenutno, vratite se na početno mjesto i pokušajte ponovo. Nikada ne propustite priliku da nešto uradite.
Uvijek je isticala kako je lakše dobiti nečiji oprost, nego dopuštenje, ali upravo njen rad i trud su primjeri da bez obzira na percepciju društva da žena nešto ne može, ona može sve, ako to sebi sama omogući.
Grejs Hoper, žena koja je bila liderka muškarcima i ženama, kodirala i pravila računarske programe, uspješno bila prisutna u svim sferama društva, a naročito u onima koje su se tada smatrale isključivo muške.
