U duhu kampanje koju sprovodi Kraš, a na temu revizije pojma “domaćica”, razgovarale smo sa Danijelom Ostojić, psihološkinjom širokog osmijeha i britkog jezika. Danijela Ostojić, osoba je koja svojom stručnošću, ali i energijom, plijeni pažnju i online i offline. Vrsna stručnjakinja, supruga i majka.
S njom smo razgovarali o pojmu “domaćica”, raspodjeli obaveza unutar odnosa i uticaju tih raspodjela na ukupan odnos.
Ne volimo ta pitanja, ali budući da nam je tema pojam “domaćica” recite nam, kako vi stižete biti to što jeste na svim frontovima?
Prvo, hvala vam na zapažanju i prilično istinitom opisu mog profesionalnog rada. Ljudi na Balkanu nisu navikli da pričaju lijepo o sebi, nekako nam je to uvreženo kao “hvaljenje”; ali dokle god budemo na tom nivou svijesti, nećemo se pomjeriti mnogo od mjesta na kome se trenutno nalazimo.
Mnogo godina aktivnog i napornog rada je iza mene i sve što sam radila željela sam da bude najbolje što ja mogu dati. Završila sam državni fakultet prije 15 godina, kada je kriterijum bio mnogo viši u odnosu na sada. Završila jednu od najskupljih
(najkvalitetnijih) edukacija iz psihoterapije, prošla stotine edukacija i seminara iz oblasti mentalnog zdravlja, tako da opis mene u Vašem pitanju dobije malo pozadine.
Sve to ne bih mogla da nisam imala podršku porodice, partnera i to je nešto na šta sam izuzetno ponosna. Partnerstvo je uzajamno davanje, razumijevanje, poštovanje i jedino na takvo partnerstvo pristajem.
Šta za vas predstavlja pojam “domaćica” i koliko se on kroz generacije mijenjao?
Pojam “domaćica” je po meni kompleksan pojam, bar na Balkanu. Stava sam da je “domaćica” zanimanje, pravo profesionalno koje zaslužuje platu. Nažalost, većina balkanskih žena nema razvijenu svijest o tome pa pristaju na manje nego zaslužuju, odnosno mnoge stvari im se podrazumijevaju.
Da ona brine o djeci, da ona kuva ručak, da ona pegla veš, da ona zove njegovu i njenu familiju kada su važni datumi i tako dalje, sve to spada u domaćicu. U “moderna” vremena imamo domaćicu sa karijerom, pa na ovaj primarni posao domaćice, žena je nakalemila i još jedan posao od koga zarađuje stvarni novac.
Rezultat tih sadističkh potreba je čisto sagorijevanje u svakom smislu. Onog trenutka kada balkanska žena počne da cijeni svaku svoju ćeliju, integritet i dostojanstvo ličnosti, mislim da će se pojam “domaćice” drastično evolucijski promijeniti. Ko zna, jedan od naziva možda bude ” domaćini” – koliko god članova imalo to domaćinstvo!
Foto: Instagram
Da li se susrećete s ženama kojima taj teret stalnog upravljanja domaćinstvom stvara emocionalni problem koji zahtjeva razgovor s psihologom?
Naravno, skoro svaki dan.
Najčešći emocionalni probemi se manifestuju kroz simptome anksioznosti i depresije koji nažalost budu kasno prepoznati, pa nam onda treba duplo više vremena da bismo postigli promjenu.
Zbog, još uvijek stigmatizovanog društva, žene se ne usuđuju javno pričati o svom nezadovoljstvu, o svom braku, o svom partnerstvu, pa onda potiskuju. Da li će taj teret potiskivanja iskočti kroz karcinom ili neurozu, pitanje je x faktora.
Koliko (ne)raspodjela poslova unutar zajednice utiče na kvalitet odnosa?
U civilizovanim i kulturološki na većem nivou društvima, pitanje rasporeda kućanskih poslova nije pitanje. Partnerski odnos je baš to. Odnos dvoje ljudi u kome se podjednako vrednuju stvari. U kome nema nadređenih, podređenih.
U kome muškarac nije taj koji ” pomaže” ženi, on je taj koji je partner, jer je to i njegova kuća, i njegovo dijete i njegov odnos.
U takvim društvima glavni adut je potpuno drugačiji nivo svijesti o partnerskim odnosima u odnosu na balkanski mentalitet. Svojim javnim zalaganjem i radom, upravo želim podići nivo svijesti, prvenstveno kod žena kada su u pitanju ove teme, a i mnoge druge.
Da li na grupnim terapijama često vidite problem nerazumijevanja da su i obaveze “po kući” obaveze koje traže vrijeme, posvećivanje i na kraju i prepoznavanje od strane partnera?
Na bračnu terapiju ili partnersko savjetovanje uglavnom dolaze žene, same:).
Pitaćete se kako je to moguće?
Moguće je, jer u većini slučajeva njihov partner, muškarac je stava da on nema nikakav problem i da je tu sve jasno. Poneka žena uspije “dovesti” i muža na terapiju, ali se on zadrži kratko kada se suoči sa svim zadacima i stvarima na kojima mora poraditi i promijeniti sebe. Onda možete pretpostaviti koliko puno posla imamo ovdje i šta sve još trebamo uraditi.
Foto: Instagram
Koliko je u svemu ovome važna finansijska nezavisnost žene za njeno samopouzdanje?
Ja bih rekla najvažnija. Ne znam odakle ideja ženama da udajom rješavaju egzistencijsko pitanje, vjerovatno još od vremena Turaka. To je potpuno besmisleno.
Žena je čovjek.
Ljudsko biće koje ima svoje potencijale, talenat, produktivnost, nešto što može da pruži i da ovom društvu. Kada žene razumiju i shvate da im nije osnova misija na planeti Zemlji da se udaju i rode djecu, onda će shvatiti koliko je važna njihova finansijska samostalnost, koliko je ona povezana sa njihovom ličnošću i koliko im može pomoći u razvijanju samopouzdanja i samopoštovanja, to će biti najvažniji momenat promjene ovog društva.
Šta biste poručili ženama, domaćicama, koje svoju svakodnevicu doživljavaju kao teret?
Promijenite shvatanje pojma ” domaćica” u svojoj glavi, kada se to desi, vaš život će dobiti drugi smisao. Samo da podsjetim, partner je važna karika u ovoj cijeloj priči.
Danijelu Ostojić možete pronaći na Instagramu.
Važno je imati na umu da je to u suštini svaka osoba, vlasnik svog doma, objekta ili osoba koja ugošćuje. Sada su pojmovi domaćica i kućanica izjednačeni. Zato vas još jednom želimo podsjetiti da nema niša „loše“ u tome da je neko domaćica, ali pod uslovom da ima jednako značenje kao i riječ domaćin. Jer samo tako i domaćin i domaćica se mogu dogovarati i ravnomjerno raspodjeliti poslove u domaćinstvu, bez obzira na to plaćaju li nekoga dodatno da to obavlja.
Prenosimo. Ustupamo prostor. Stavovi iskazani u prenesenim tekstovima su lični stavovi ili stavovi redakcija u kojima je autor zaposlen i nisu nužno stavovi Lola magazina.
