Znate li gdje je jezero Nikaragva? Riječ je o najvećem jezeru Srednje Amerike, na jugozapadu Nikaragve. Ali, nije to ono po čemu je najpoznatije. Bilo je dio Tihog okeana, a od njega se odvojilo zahvaljujući vulkanima, tako su u njemu ostale “zarobljene” mnogobrojne vrste koje su se prilagodile životu u slatkoj vodi. Još zanimljivije je to što nema plimu i oseku.
Svi imamo neke fobije. I veliki Napoleon Bonaparta plašio se, zamislite, mačaka, što je poznatije kao ailurofobija. Donald Tramp, republikanski kandidat za predsjednika SAD, plaši se rukovanja. I to ima naziv kirofobija.
Balegar je insekt čije je čulo mirisa najsavršenije. Vjerovali ili ne, požar može da nanjuši na velikoj udaljenosti i tada počinje parenje.
Znate li ko smišlja imena uraganima? Odgovor je jasan – Američki nacionalni centar za uragane to radi još od 1953. godine. Do 1979. godine uragani su nosili samo ženska imena, a to je sada promijenjeno. Na primjer, 2014. godine listu imena za uragane činila su imena Artur, Berta, Kristobal, Eduard, Laura, Marko…
Kakva je veza između sladoleda i vulkana Etna? E pa ova hladna poslastica u Italiji je napravljena u 18. vijeku u sicilijanskom gradiću Taormini, a uz pomoć snijega sa obronaka Etne. Sladoled je, međutim, bio poznat još iz vremena Stare Grčke. Zasluge ima i Marko Polo, jer je iz Kine recept donio u Evropu, a Italijani su ga usavršili.
Srednji vijek nosi priču o muškatnom oraščiću. Bio je to najskuplji začin u to vrijeme, ali ne zbog ukusa i mirisa, već zato što se vjerovalo da štiti od kuge.
Blizanci su za mnoge atrakcija. U selu Kodinhi u indijskom Radžastanu pogotovo. Oko 2000 porodica ima oko 300 parova blizanaca. To je pravi mali gradić lica u ogledalu.
Moć Nila je ogromna i uz njegove obale opstaje život. Međutim, naučnici su otkrili da je zapadno od ove rijeke postojalo još pet sličnih vodotoka koji su presušili zbog promjena klime. To se dogodilo prije oko 5,3 miliona godina.
Jezik je blago, ali lingvisti tvrde da ga ne čuvamo onako kako bi trebalo. Svakih 14 dana nestane po jedan jezik, a vjeruje se da će do kraja 21. vijeka nestati otprilike 7.000 jezika.
Od plave do žute, tako bismo opisali plamen svijeće. Sve je to objasnila i nauka. U dnu je plav jer uzima kiseonik, a na vrhu žut jer ga tu sagorijeva.
