Tokom srednjeg vijeka, rođendani nisu proslavljani, većinom zbog toga što su katolička vjerovanja bila takva da su se proslave smatrale paganskima i direktnom prijetnjom za hrišćanstvo. Pored svega navedenog, njemački pekari počeli su prodavati specijalne rođendanske torte sa jednim slojem, većinom za dječije prve rođendane. Ova tradicija se nastavila sve do kraja osamnaestog vijeka, kada su počeli dodavati svijeće na tortu. Proslava rođendana nazivana je Kinderfest, što je značilo dječije festival. To je prethodilo svim današnjim oblicima rođendana.
Međutim, Kinderfest je bio mnogo drugačiji od današnjih proslava, jer su djeca bila izdvojena u posebnoj prostoriji za proslavu, jer se vjerovalo da bi zli duhovi mogli ukrasti njihovu dušu tokom rođendana. Kako bi zaštitili slavljenika pravili su krug oko njega i na taj način slavili.
Rođendanskih poklona tada nije bilo, jer se vjerovalo da je sasvim dovoljno poželjeti slavljeniku dobre želje. Ipak, ako bi se desilo da neko donese poklon, to se smatralo dobrim znakom za narednu godinu slavljenika.
Ali, vratimo se malo na svijeće i torte.
Jedan od najranijih zapisa o rođendanskoj torti datira iz 1746. godine, pripremljenoj za Ludwiga von Zinzedora. Jedan od gostiju je opisao to ovako:”Bio je veliki kolač sa onoliko rupa koliko je osoba imala godina, a u svaku se stavljala po jedna svijeća, sa glavnom u sredini.”
Nakon 50 godina princ August opisao je svoj rođendan ovako:
“Ogromne torte sa 50 svijeća su prijetile da se zapale i istope, i upropaste proslavu, jer za djecu je lako, imaju malo svjećica, a mi nismo imali prostora da toliko svijeća stavimo u tortu”.
Sudeći prema tome od davnina su ljudi obilježavali svaku novu godinu tako što su stavljali po jednu novu svjećicu u nju. Samo što su se kasnije dosjetili da smanje broj istih tako što će ih zamijeniti brojevima. Ili da jednostavne smanje veličinu svjećice.
Srećan rođendan svima koji danas slave!
Izvor: The Wintage News
