U današnje vrijeme postalo je potpuno normalno vidjeti djecu kako preko mobilnog telefona, tableta ili računara surfaju Internetom. No, iz dana u dan sve više mališana i tinejdžera biva na meti pedofila koji vrebaju preko Interneta. Ovoj opasnosti ih nesvjesno izlažu i roditelji kada na društvenim mrežama objavljuju dječije fotografije. Čitavu situaciju dodatno pogoršava i činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema registar pedofila.
Stručnjaci upozoravaju da ne postoji nijedan efikasan način zaštite od mogućih rizika kojima djeca mogu biti izložena. Jedina sigurna zaštita je učenje o prednostima i rizicima ove komunikacije. Sa druge strane, i roditelji mnogo rizikuju kada na Internetu objave fotografije svoje djece.
„Roditelji moraju znati da od momenta kada su te slike objavili, one više nisu dio njihove privatnosti i mogu biti zloupotrebljene na različite načine, posebno ako ih prate podaci o imenu djeteta, školi koju ono pohađa, podaci koji se odnose na mjesto stanovanja i slično. Naročito treba obratiti pažnju na to da što se više informacija objavi to će onima koji nisu dobronamjerni biti lakše iskoristiti ih i zloupotrijebiti. Takve informacije pružaju fotografije čija pozadina i okruženje previše otkrivaju- škola koju dijete pohađa, igralište, zgrada i druge lokacije koje su prepoznatljive, a na kojima dijete često boravi samo. Pedofili su posebna prijetnja djeci jer koriste i društvene mreže da bi pronašli potencijalne žrtve, zato roditelji, opreza nikada dosta“, naglašava Nada Grahovac, Ombudsman za djecu RS.
Veoma važnu ulogu u zaštiti djece ima i škola. Na preporuku Ombudsmana za djecu u školskoj 2014/2015. godini u nastavni plan i program je uključen program prevencije različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, što uključuje i zaštitu djece od nasilja na Internetu.
Prije dvije godine novinar portala eTrafika.net otvorio je lažni profil na WEB sajtu za upoznavanje, na kojem se predstavio kao djevojčica od 14 godina. Za veoma kratko vrijeme javilo mu se 165 muškaraca od 20 do 80 godina, a među njima se izdvojio jedan četrdesetpetogodišnjak koji je počeo sa ubjeđivanjem da godine nisu važne i ponudio „djevojčici“ oralni seks! Dopisivanje je nastavljeno preko Skajpa, gdje je manijak ispred kamere masturbirao i ejakulirao! Nakon što mu je novinar dao lažnu adresu, pedofil je počeo da uhodi „djevojčicu“ sve dok ga policija nije uhapsila. Bio je to samo jedan slučaj, samo jedan pedofil kojeg su novinari uspjeli da otkriju.
Zajedno sa svojom djecom posjetite WEB stranice na kojima se možete informisati o potencijalnim opasnostima na Internetu.
Nažalost, takvih manijaka je svakim danom sve više i više i oni stalno vrebaju djecu preko Interneta, a njihov identitet već godinama nije nigdje evidentiran zato što Bosna i Hercegovina nema registar pedofila. Zbog toga i dalje vlada opasnost da pedofili dobiju posao u kojem bi radili sa djecom. U BiH je i ovaj problem podijeljen na dvije strane, odnosno po entitetima. Iako je inicijativa za uspostavljanje registra pedofila u Republici Srpskoj potekla još prošle godine od strane Ombudsmana za djecu RS, još uvijek se na to čeka. Zašto se toliko kasni? Prema riječima Sanje Džombić, portparolke Ministarstva pravde u Vladi Republike Srpske, razlog je reforma krivičnog zakonodavstva, odnosno izrada i usvajanje potpuno novog Krivičnog zakonika RS za šta je potrebno određeno vrijeme. Izrada Zakona o vođenju posebnog registra lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela učinjena na štetu polnog integriteta djeteta je u toku i on bi trebao biti usvojen do kraja 2017. godine.
U Federaciji BiH postoji kaznena evidencija za sve osobe osuđene za sva kaznena djela, ali ne i registar pedofila kao posebna evidencija. Kako je naveo Federalni ministar pravde Mato Jozić, ministarstvo „razmatra mogućnosti uvođenja ovog instituta i analizira uporedna zakonska rješenja, a posebno ona koja se temelje na tekovinama zakonodavstva EU”. Na osnovu te analize će se predložiti najkvalitetnije zakonsko rješenje za kazneno-pravnu zaštitu djece od pedofila u preventivnom smislu.
I dok se u RS čeka na izradu Zakona, a u Federaciji BiH se tek razmatra mogućnost uspostavljanja registra pedofila, neizbježno se postavlja pitanje kome bi sve on trebao biti dostupan? U Makedoniji je taj registar javan dok se u Hrvatskoj nakon duže rasprave odlučilo da podaci iz njega budu dostupni isključivo struci. Podaci iz registra pedofila u Srbiji mogu se dati sudu, javnom tužiocu, policiji i jedinici Uprave koja se bavi izvršavanjem alternativnih sankcija. Pristup podacima uz obrazloženi zahtjev u Srbiji mogu dobiti i državni organi i preduzeća, a škole, vrtići i drugi organi moraju tražiti informaciju da li je u ovaj registar upisano lice koje treba da se zaposli. U skladu sa međunarodnim sporazumom, podaci iz registra pedofila mogu se dati i inostranim državnim organima. U Americi je registar pedofila javan i zbog toga je često dolazilo do nereda na ulici i obračunavanja građana sa pedofilima.
Ivanka Marković, profesorica na Pravnom fakultetu u Banjaluci ističe da je osnovna svrha ovog registra prevencija.
“Zbog toga će uvid u podatke iz ovog registra imati svi oni koji učestvuju u prevenciji i suzbijanju ovog oblika kriminaliteta, prvenstveno službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova koji se bave ovim oblikom kriminaliteta, tužilaštva, sudovi. Takođe će i sve javne i privatne institucije, organizacije i udruženja koja u svom radu ostvaruju neposredan kontakt sa djecom imati obavezu da prilikom prijema lica na rad provjeravaju da li se oni nalaze u tom registru“, objašnjava profesorica Marković koja je predsjednica Radne grupe za pripremu Zakona o vođenju registra pedofila. Prema njenim riječima, u ovom registru će se nalaziti podaci koji se tiču učinioca krivičnog djela, naziv krivičnog djela i kazna koja je izrečena za krivično djelo.
I u Federaciji BiH osnovno pitanje i dilema oko uvođenja registra pedofila se svodi na to kome će ti podaci biti dostupni. Ministar Jozić je naglasio da je potrebno osigurati da ti podaci ne budu zloupotrijebljeni nego da njihova obrada ima isključivo preventivni karakter.
Jedno je sigurno – djeca se moraju zaštititi od loših uticaja Interneta. Najveća odgovornost po ovom pitanju je na ramenima roditelja koji moraju znati kako da prepoznaju problem i zaštite svoje dijete.
„Roditelji često pribjegavaju zabrani korišćenja Interneta, a to je upravo jedan od od razloga zbog kojeg im djeca ovakve slučajeve ne prijavljuju. Pored toga, roditelji nisu u prilici stalno nadgledati aktivnosti svoje djece na Internetu, važnije je da ih nauče kako da sigurno koriste Internet, kao što ih uče kako prepoznati i izbjeći rizike i opasnosti u svakodnevnom životu. Odnos sa djecom zahtijeva saradnju i otvoren razgovor, razumijevanje i međusobno poštovanje i povjerenje. Ako se na tim osnovama izgrađuje i razvija odnos roditelja i djece, od najranijeg uzrasta, dijete će bez straha tražiti pomoć za sve situacije koje ga mogu povrijediti, ugroziti i koje čine da se osjeća loše ili da je u stalnom strahu. Za situacije za koje nemaju odgovore, roditelji trebaju tražiti pomoć nadležnih institucija“, objašnjava Nada Grahovac, Ombudsman za djecu Republike Srpske.
Simptomi koji roditeljima mogu otkriti djetetovu izloženost pornografskim materijalima su izraženi kroz seksualizirano ponašanje ili znanje o spolnosti neadekvatno za dob djeteta. Stranice koje djeca posjećuju roditelji mogu vidjeti i provjeravanjem popisa Internet stranica koje su bile otvarane (history folder). Kao što poznaju školske prijatelje svoje djece roditelji bi se trebali zanimati i za njihova poznanstva stečena na Internetu i napomenuti im da je stranac ipak stranac jer nikada ne mogu biti sigurni ko se krije iza nadimka (nickname) s druge strane ekrana.
„U trenutku kada otkrijete da nešto zaista nije u redu trebate odmah reagovati tako što ćete prvo porazgovarati sa svojim djetetom, a zatim prijaviti problem preko SOS linije za prijavu neprimjerenog sadržaja na Internetu kojom upravlja Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS putem web stranice Sigurno dijete. Prijava putem SOS linije Sigurno dijete može biti anonimna, a imate i mogućnost ostavljanja kontakt informacija kako biste bili obaviješteni o procesu i napretku prijave“, objašnjava Ajla Omerbegović, projekt asistentica Međunarodnog foruma solidarnosti (MFS-EMMAUS).
Prijavu možete izvršiti i na brojeve telefona lokalne policijske stanice – 122, federalne uprave policije – 033/261-300, 033/261-301, uprave policije Republike Srpske – 051/331-164, policije Brčko Distrikta – 049/233-200 te Krimolovaca – 080 020 505. Kada se djeca odluče povjeriti nekome drugom osim roditelja o problemu na Internetu ponekad znaju nazvati Plavi telefon na broj 080 05 03 05.
„U takvim situacijama mi smo najprije za djecu sigurno mjesto gdje mogu ispričati sve što im se dešava, bez kritikovanja i osuđivanja. Trudimo se kroz razgovor što bolje sagledati situaciju u kojoj se nalaze kako bi i oni uvidjeli sve opasnosti i saznali kako da se zaštite. Ukoliko se radi konkretno o situaciji uznemiravanja putem Interneta ili nekog drugog elektronskog medija, djeci sugerišemo da ne odgovaraju na poruke koje dobiju i da sačuvaju poruke i slike, te da ih pokažu nekoj odrasloj osobi u koju imaju povjerenja. Objasnimo im i opciju prijavljivanja te osobe putem Plavog telefona, direktno policiji ili putem WEB stranice www.sigurnodijete.ba. Takođe ih ohrabrimo da nam se ponovo obrate ukoliko odrasla osoba kojoj se povjere ne shvati važnost situacije u kojoj se dijete nalazi“, objašnjava Nataša Pivašević, koordinatorka rada Plavog telefona.
Dakle, roditelji, razgovarajte sa svojom djecom i objasnite im čega se moraju čuvati dok surfaju Internetom. Redovno im ponavljajte da u vas mogu imati povjerenja, da ih nećete osuđivati zbog problema koji ih muče i da je mnogo gore i opasnije ako vam prećute da ih je neko seksualno uznemiravao preko Interneta.
