Razgovarale smo sa banjalučkom doktoricom stomatologije Sanjom Subotić. Ona nam je otkrila s kojim se to problemima susreće u svakodnevnom radu.
S kojim problemom se najčešće susrećete u praksi?
Skoro svaka osoba ima problema sa upalom desni kao posljedicom neadekvatne oralne higijene. Upala desni se manifestuje krvarenjem na provokaciju i siguran je put ka mnogo težem problemu u vidu parodontopatije.
A čemu najviše grešimo kada je provođenje oralne higijene u pitanju?
Griješimo u tome što je ne shvatamo dovoljno ozbiljno. Pranje zuba je daleko kompleksnija radnja od onoga kako smo navikli da razmišljamo. Pranje zuba se uči uz stomatologa koji treba da vam pokaže u vašim ustima i ispred ogledala kako da to radite, zatim vi ponovite sve pokazano, a stomatolog vas koriguje dok ne ovladate tehnikom. Ovo traži vrijeme, ali vjerujte da se isplati.
Svakodnevno smo bombardovane reklamama za razne paste za zube i vodice za ispiranje usta. Trebamo li slijepo vjerovati tim reklamama?
S obzirom da se iz reklama stiče utisak da je pasta za zube glavna zvijezda ovog filma, uz ništa manje isticane vodice za ispiranje usta, a interdentalne četkice niko ni da pomene, nisam sigurna. Naime, četkica za zube i interdentalne četkice i/ili konac spadaju u osnovna sredstva za održavanje oralne higijene, a pasta za zube i vodice u pomoćna sredstva.
Šta je najvažnije kada se radi o oralnoj higijeni kod djece?
Najvažnija je edukacija roditelja/staratelja, jer roditelj/staratelj je taj koji svom djetetu treba da pere zube. Dijete dok u potpunosti ne savlada pisanje pisanih slova nema dovoljno razvijene manuelne sposobnosti da ispravno izvede tu radnju, kao ni razumijevanje same radnje. Svakako da dijete treba pustiti da samo pere zubiće i pohvaliti ga za isto, ali ne zaboraviti pri tom da dijete sigurno to neće izvesti kako treba.
Koliko je održavanje oralne higijene, u stvari, skup ‘sport’?
Oko 40 eura godišnje potrebno je za održavanje oralne higijene, tj. 3.5 eura mjesečno.
Da li je neizbježno da se zubi kvare?
Karijes je, uz parodontopatiju, najrasprostranjenije oboljenje na svijetu i niz je razloga zašto se zubi kvare, ali uz adekvatne preventivne mjere i izmjenu navika moguće je u velikoj mjeri spriječiti razvoj karijesa.
A šta je sa parodontopatijom?
Parodontopatija je oboljenje potpornog aparata zuba, odnosno tkiva koja okružuju zub i čine njegovo ležište. Plak, odnosno bakterije, napadaju ili zub i/ili tkiva oko zuba i onda nastaje karijes i/ili parodontopatija. Radi se o tome da ako se taj plak ne uklanja svakodnevno on zaostaje ispod desni i između zuba, te neminovno dolazi do parodontopatije.
Koliko često treba ići na stomatološke preglede?
Većina ljudi ide kod stomatologa samo onda kada imaju neki problem, odnosno kada zub zaboli. Ono što pri tom ne uviđaju, jeste da kada zub zaboli onda je prekasno, taj zub je već uništen i ukoliko se i spasi, životni vijek tog zuba je znatno skraćen. Kod stomatologa na redovne kontrolne preglede treba ići dva puta godišnje, pri čemu on uklanja meke i tvrde zubne naslage koje vrlo često prikrivaju stvarno stanje u ustima.
Strah od stomatologa/stomatologinje je toliko čest i spada u gotovo svakodnevnu pojavu. Kako ga pobediti i prevazići?
Govoreći iz ličnog iskustva, završite studij stomatologije i garantovano pobijedite strah. (smeh) Dobro, nešto razumniji i manje radikalan recept je da pronađete stomatologa s kojim ćete taj strah prevazići, ustanoviti čega se konkretno plašite i otvoreno razgovarati o svom strahu i postepeno se izlagati intervencijama od jednostavnijih prema kompleksnijim. I upamtite da se sa strahom niste rodili, to je naučeno.
Šta mislite o izbjeljivanju zuba?
Mislim da je izbjeljivanje nepravedno isticati u prvi plan u odnosu na mnogo važniju prevenciju nastanka karijesa i parodontopatije. Nepravilan položaj zuba takođe doprinosi lošijem utisku, tako da prije samog izbjeljivanja postoji cijeli niz zdravstvenih prioriteta, koji kada se ispoštuju najčešće nema ni potrebe za izbjeljivanjem. Zubi nisu bijeli, nego sivkasti ili žućkasti, a s obzirom da smo svakodnevno bombardovani „savršeno“ bijelim zubima (pri čemu se radi o krunicama/mostovima ili ljuskicama i fotošopiranim zubima), često bijelim poput radijatora ili wc šolje, stiče se utisak da svi imamo nedovoljno bijele zube.
Kako glase nove smjernice za oralnu higijenu?
Danas je naglasak na mekoj četkici za zube, koja kao takva smije da se postavi ispod desni i ništa manje bitnoj interdentalnoj četkici i/ili zubnom koncu. Istraživanja su pokazala da ljudi u prosjeku 40 sekundi peru zube, a ako znamo da svaki zub ima 5 površina i da imamo 32 zuba, a pri tom niste Supermen, teško da ste išta napravili. S obzirom da većina ljudi živi u višečlanom domaćinstvu, vrijeme koje ujutro i uveče imamo u kupatilu je ograničeno, a i tempo života je brz, predlažem da nevezano od tih 40 sekundi za osvježenje daha, odvojimo vrijeme preko dana kada nismo pritisnuti obavezama i možemo se zaista posvetiti svojim zubima. I neka to bude izvan kupatila, čaša u ruke da možemo ispljunuti pastu i fino dok gledamo tv ili čitamo, bez stresa i žurbe četkamo zube, dok interdentalne četkice trebamo koristiti ispred ogledala.
Neka poruka za kraj?
Značaj sopstvenih zuba uviđaju, nažalost, samo oni koji ostanu bez zuba. Osvijestite se na vrijeme, nemojte se kriviti za sadašnje stanje zuba, već se borite da izvučete maksimum iz situacije. Radili ste najbolje što ste znali u skladu sa znanjem koje ste imali. Prekinimo začaran krug krezubosti. Za sve nedoumice, savjete i motivaciju, stojim vam na raspolaganju na Facebook stranici Trenutak za zubni kutak.
Nadamo se da ste dobile makar neke odgovore na pitanja. Kakva iskustva imate sa svojom stomatologinjom/stomatologom?
