Prirodna menopauza je definisana od strane Svjetske zdravstvene organizacije kao “trajan prestanak menstruacije zbog folikularne aktivnosti jajnika”.
Menopauza ne može jasno da se definiše kao jedan trenutak u kojem menstruacija “prestane”, jer je to proces koji se odvija u kontinuitetu od rođenja preko menopauzalne tranzicije i starenja jajnika pa sve do njihovog funkcionalnog gašenja.
Perimenopauza je period koji obuhvata dvije do osam godina prije nastupa same menopauze te jednu godinu nakon zadnje menstruacije. Obilježen je normalnim ovulatornim ciklusima koji se izmjenjuju s anovulatornim ciklusima različite dužine.
Anovulatorni ciklusi su ciklusi bez ovulacije, odnosno bez izbacivanja jajne ćelije iz jajnika. Klinička dijagnoza menopauze definiše se nakon što je menstruacija izostala šest do dvanaest mjeseci.
Karakteristike ovih promjena su neredovne menstruacije te obilno probojno krvarenje u sredini ciklusa i nepravilno krvarenje iz materice koje se može pojaviti tokom dužeg perioda bez ovulacije. Vaginalno krvarenje postaje nepredvidivo – vremenski i količinski.
Simptomi
U godinama perimenopauze žene osjete promjene, a koje su rezultat fluktuacije hormona. Najčešći simptomi su:
- promjena menstrualnog ciklusa (traje kraće ili duže nego inače, nedefinisan je i prečesto varira),
- teškoće sa spavanjem,
- vaginalna suvoća,
- nagle promjene raspoloženja,
- gubitak kose
- valunzi.
Valunzi se definišu kao iznenadno povećanje tjelesne temperature i dešavaju se kada temperatura tijela doživi svoj vrhunac, a zatim se naglo vraća na početno, normalno stanje. Sami po sebi nisu štetni, ali su jako neugodni i žene ih često navode kao simptom koji ih najviše ometa u svakodnevnom funkcionisanju.
Nažalost, valunzi nisu nešto što može da se spriječi ili izliječi, ali na njih može da se utiče i donekle kontroliše. Osnovno je da izbjegavate stres i da promijenite životne navike
. Konzumirajte manje kofeina, izbjegavajte začinjenu hranu, smanjite cigarete i alkohol i trudite se da ne nosite usku odjeću koja dodatno podstiče znojenje. Iako postoje i preparati koji se često daju ženama da im smanje menopauzalne tegobe, izbjegavajte ih i pokušajte na prirodan način da regulišete simptome.
Menopauza je proces kroz koji svaka žena prolazi i neizbježna je – jako je bitno da shvatite da u tome niste same.
Teškoće sa spavanjem i promjene raspoloženja – Hormonski disbalans koji nastaje ulaskom u menopauzu utiče kako na kvalitet tako i na količnu sna.
Kada dođe do pada nivoa estrogena i/ili progesterona javljaju se trnci u nogama, užarenost tabana te pojačani valunzi, a u vrijeme kada je organizam navikao da odmara.
Pokušajte regulisati unos kofeina i šećera, jedite laganiju hranu i to nekoliko sati prije planiranog odlaska na spavanje. Za početak rasteretite želudac od napornih namirnica. Možete u ishranu ubaciti i dodatke u vidu multivitamina, kalcijuma i magenzijuma te čajeve, kao što su kantarion i kamilica, a koji provjereno utiču na smirenje nervnog sistema te samim tim djeluju umirujeće na organizam.
U krajnjem slučaju, obratite se doktoru koji može da vam prepiše tablete za opuštanje i smirenje živaca, ali iste nikako ne uzimajte na svoju ruku – svaka konzumacija medikamenata, a bez konsultacije sa stručnim licem, može imati neželjene efekte i daleko gore uticati na organizam nego što će pomoći.
Vaginalna suvoća i seksualna funkcija – Manjak estrogena smanjuje protok krvi kroz rodnicu i stidnicu i to je glavni razlog njihove smanjene vlažnosti i smanjenja seksualne funkcije kod menopauzalnih žena.
Manjak estrogena uzrokuje poremećaje pudendalnog živca koji omogućava osjećaj u genitalnom području. Poremećaj živca, prema dosadašnjim iskustvima, potpuno je lječiv estrogenskom terapijom. Seksualni odnos može biti bolan zbog izražene suvoće te se zato preporučuje redovna upotreba lubrikanata.
Savjet plus: Kegelove vježbe – stiskanje i opuštanje mišića vagine za povećanje mišićnog tonusa i produženje “mladosti”.
Vaginalna atrofija i povećana sklonost infekcijama – Hormonalne promjene dovode do atrofije sluznice vagine. Vaginalni epitel postaje tanak, jer je proliferacija ćelija smanjena, a maturacija usporena.
Zid vagine postaje slabije prokrvljen, tanji, gubi elastičnost i nabore. Koža postaje blijeda, često se vide krvne žile i vagina postaje kraća i manje elastična, a sve to u konačnici dovodi do suvoće, neugodnog bola i sklonosti vaginalnim i urinarnim infekcijama. U ovakvim slučajevima, prilagođene terapije estrogenom jedino su rješenje problema, jer je u pitanju pad hormona na koji se teško može uticati bilo čim osim upotrebom sintetičkog hormona.
Posljedice
Perimenopauza i menopauza imaju posljedice u životu svake žene te je zato jako bitno ozbiljno pristupiti pri pojavi prvih simptoma, da bi se na što bolji način djelovalo.
Osteoporoza – Dugotrajan manjak estrogena izaziva gubitak mineralne gustoće kostiju, osteoporozu i povećanu sklonost prelomima. Godišnje se može izgubiti čak i do 5% koštane mase, u prvih nekoliko godina nakon menopauze.
Osteoporoza se može javiti već nakon deset godina, u zavisnosti od individualne koštane mase i dobi menopauze.
Povećana i prilagođena tjelesna aktivnost, kalcijum i vitamin D mogu donekle ukloniti moguće faktore rizika, ali ukoliko se sa primjenom krene prije pojave prvih simptoma. Ciljevi liječenja osteoporoze su prevencija preloma, održanje i povećanje koštane mase te očuvanje funkcionalne sposobnosti.
Bolesti srca i krvnih žila – Učestalost infarkta, iako niža nego kod muškaraca, kod žena se dramatično povećava nakon menopauze. Zaštitni efekat estrogena nakon menopauze prestaje.
Estrogen se primjenjuje kao hormonska terapija i njegov povoljan efekat na srce i krvne žile je neupitan, ali presudno je da se terapija počne uzimati dovoljno rano, već pri prvim znacima nedostatka estrogena i ulaska u menopauzu (varijacije u trajanju ciklusa, izostanak menstruacije, valunzi…).
Demencija – Mjesta na koja se estrogen veže nalaze se i u mozgu, između ostalog i u dijelovima koji su odgovorni za ponašanje, koncentraciju i pamćenje.
Utvrđeno je kako estrogen poboljšava protok krvi kroz mozak, utiče na stvaranje supstance u mozgu koja služi kao prenosnik nervnih signala između moždanih ćelija te smanjuje nastajanje supstance koja se smatra jednim od mogućih uzroka Alchajmera. Terapijska primjena estrogena može da ublaži smetnje koncentracije i zaboravnost, a znatan broj žena koje primjenjuju hormonske terapije navode kako se osjećaju bolje.
Menopauzu nije moguće izbjeći, ali je njene simptome moguće držati pod kontrolom i spriječiti eventualne komplikacije kasnije, a do kojih može doći. Osluškujte svoje tijelo i sve simptome shvatajte ozbiljno – menopauzu je lakše preživjeti ukoliko joj se pristupi na pravi način i u pravo vrijeme. Ne odbijajte sebi priznati da je došlo vrijeme i za to i bez brige se upustite u još jednu životnu etapu.
