“Policija za moral” u Iranu prošlog utorka privela je 22-godišnju Mahsu Amini, odvela je u policijsku stanicu, gdje je preminula tri dana kasnije. Nakon toga u Iranu, svijetu, izbijaju protesti. Prije dva dana ubijena je Hadis Najafi. Dan ranije njena slika kako veže kosu i kreće u borbu protiv diskriminacije obišla je svijet.
“Ovdje se radi o tome da li mi u 21. stoljeću imamo pravo na svoje tijelo”, govori Latić – Hulusić, napominjući da mi ne živimo samo u Bosni i Hercegovini.
Da, Iran jeste geografski daleko, ali da slični slučajevi zamaraju i nama bliži prostor, podsjetila je i Maja Gasal – Vražalica.
“Prije ovog slučaja desilo se silovanje 11.-ogodišnje djevojčice u Prištini. Mene je zaprepastio muk u BiH. Šta da se nešto slično desi u našoj državi? Podsjetit ću vas da je prije svega nekoliko godina održana rasprava vezana za kodeks oblačenja na Univerzitetu u Sarajevu. Da je to prošlo – postavlja se pitanje gdje bi bila naša sloboda. Tu prvenstveno govorim o ženama, koje su većinska populacija u BiH”, podsjeća Gasal – Vražalica.
No, ne osjeća da su samo njena ženska prava ugrožena u ovoj zemlji. Dodaje da se ni kao ateistkinja u BiH ne osjeća slobodno.
“U Sarajevu me se gleda kao da sam mrziteljica neke od vjere. I to ograničavanje mene u tim aspektima u kojima nisam dio većinskog stanovništva treba da se preispita, te da različitost ne prihvatam samo deklarativno”, upozorila je Gasal – Vražalica.
“Poništavamo ono za šta su se naše nane borile”
Žene su, kao većinsko stanovništvo u BiH, upravo krive što se odlučuje umjesto njih, stav je koji ponavlja i Latić – Hulusić.
“Vi ovdje imate paradigmu u kojoj se kandidatkinja za predstojeće izbore na predizbornom skupu pravdala kako nije feministica. Društvo je takvo da danas reći da si feministica očito povlači neki drugi kontekst. Imamo žene koje otežavaju drugim ženama posao. Mi danas poništavamo ono za šta su se naše nane izborile”, navodi Latić – Hulusić.
Za N1 je podijelila i neka od ličnih iskustava.
“U BiH mi imamo online moralnu policiju koja vas stavlja na stub srama. Ja sam na nju navikla, ali brojne djevojčice nisu. Postoji i druga vrsta moralne policije, ona koja čuva ono što predstavlja “građanskim pravima”, pa meni pokrivenoj ne dozvoljava da se kupam na Panonskim jezerima, koja su javno dobro”, napominje Latić – Hulusić.
Sagovornice su podsjetile i na to da u Bosni i Hercegovini još uvijek nemamo pravnu kvalifikaciju femicida. U 2019. godini desilo se 12 ubistava žena koja su počinili njihovi bračni ili vanbračni partneri, a u periodu 2015. do 2020. godine njih 56. Maksimalna kazna je deset godina. Sa pravnom kvalifikacijom maksimalna kazna bi se mogla izreći i do 45 godina zatvora. Stoga, u programu N1 uslijedio je i poziv svim kandidatkinjama na izborima: Ne slijedite ‘muški’ način vođenja kampanje. Odvažite se, izađite i obećajte da ćete se boriti za pravnu kvalifikaciju femicida u Krivičnom zakonu BiH.
