Već godinama postoji jedna država kojoj je obrazovanje na prvom mjestu. Njeni učenici uče i odmaraju, igraju se, ne strahuju od ocijena, ne razmišljaju ni kako će to školovanje da plate. Jer, tu je država. Da u sve to uloži i dobije ljude koji će srećni ići na posao i raditi za njeno blagostanje.
Upoznajte magičnu, obrazovanu Finsku.
Najmoćnije oružje ove nordijske države je najbolji obrazovni sistem u svijetu, a mnogi drugi pokušavaju da ga ili prepišu ili prestignu, ali bezuspješno.
Rezultati govore za sebe. U PISA (Programme for International Student Assessment) testovima mladi Finci prednjače u matematici, pismenosti i naučno-istraživačkom radu. Sve je počelo prije četiri decenije, kada je obrazovni sistem revolucionarno promijenjen.
Pa da krenemo redom.
Najmoćnije oružje ove nordijske države je najbolji obrazovni sistem u svijetu, a mnogi drugi pokušavaju da ga ili prepišu ili prestignu, ali bezuspješno.
Roditelji s radošću dočekuju djetetovu sedmu godinu, kada ono kreće u školu. Ne moraju da odvajaju više od jedne cijele plate za prvačića, jer je obrazovanje potpuno besplatno.
Tokom osnovne i srednje škole finski đaci pišu samo jedan standardizovani test. Tamošnji majstori obrazovanja tvrde da kontrolni radovi ne čine školarce pametnijima, već stvaraju atmosferu u kojoj se učenici pripremaju samo za taj test.
Nacionalna matura, kako je ime tom velikom finskom testu, radi se na kraju srednjoškolskog obrazovanja, a pitanjima su obuhvaćene i kontroverzne i kompleksne teme.
Na primjer, jedno od pitanja je bilo “u kojem su smislu sreća, dobar život i blagostanje etički koncepti”. Takođe, đaci pokazuju kako bi se nosili sa problemom zbog gubitka posla, dijetama, šta misle o političkim pitanjima, nasilju, ratu, etici u sportu, nezdravoj hrani, popularnoj muzici, drogama, seksu… Sada znate kako razmišlja Finac od tek 15 godina.
Na radost mladih, veoma malo vremena potrebno je za zadaću. Jer, Finci više cijene slobodno vrijeme i igru. U brojkama to zvuči ovako – za radnim stolom kod kuće sedmično provedu tek 2,8 sati. Osnovci imaju 75 minuta pauze dnevno. Učitelji su u razredu tek četiri sata dnevno, a dva sata sedmično se profesionalno usavršavaju. On je na tronu i izuzetno je cijenjen. U svojoj zemlji uživa status kao profesor na univerzitetu ili advokat. Njegova prosječna godišnja plata je oko 78.000 KM.
Tokom osnovne i srednje škole finski đaci pišu samo jedan standardizovani test. Tamošnji majstori obrazovanja tvrde da kontrolni radovi ne čine školarce pametnijima, već stvaraju atmosferu u kojoj se učenici pripremaju samo za taj test.
Besplatno obrazovanje ne odnosi se samo na osnovce i srednjoškolce, već i na studente. Novac nije potreban za preddiplomske, diplomske i doktorske studije.
Statistički gledano, zemlja troši 30 odsto manje novca po studentu od, na primjer, Sjedinjenih Američkih Država. Čak 66 odsto srednjoškolaca odlazi na studije. Srednju školu završi 93 odsto đaka, a učitelji se biraju iz onih deset odsto najboljih u državi.
Nacionalna matura, kako je ime tom velikom finskom testu, radi se na kraju srednjoškolskog obrazovanja, a pitanjima su obuhvaćene i kontroverzne i kompleksne teme.
Finska znanjem pobjeđuje, jer je odavno prepoznala Mendeline riječi da je “obrazovanje najjače oružje kojim se može promijeniti svijet”. I Frostove da “investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate”. I Demokritove da su “nade obrazovanih jače od bogatstva neukih”.
A mi? Gdje smo mi?
