Jedan od ključnih aspekata savremenog društva je rodna ravnopravnost, koja nije samo moralni imperativ već i osnova za održivi razvoj i stabilnost. Upravo iz tog razloga, Inicijativa Građanke za ustavne promjene posvećena je adresiranju
ključnih nedostataka u prepoznavanju i zaštiti prava žena u Ustavu Bosne i Hercegovine. Cilj ove inicijative je promovisanje rodne ravnopravnosti kroz uvođenje rodno odgovornog jezika, afirmativnih mjera i proširenje postojećeg Kataloga prava.
Ustav BiH, kao temeljni dokument društva, mora biti inkluzivan i prilagođen raznolikosti modernog društva. Današnje demokratsko društvo zahtijeva da u procesima kreiranja i izmjene Ustava učestvuju svi građani i građanke čiji životi ovim
dokumentom bivaju regulisani. Inicijativa Građanke za ustavne promjene zahtijeva da se čuju glasovi žena i muškaraca širom BiH, kako bi Ustav postao instrument koji reflektuje stvarne potrebe i prioritete svih.
Rodno odgovoran jezik – prvi korak ka ravnopravnosti
Jezik koji koristimo oblikuje način na koji mislimo i djelujemo. Trenutni jezični obrasci u Ustavu BiH ne odražavaju punu ravnopravnost polova. Korištenje rodno inkluzivnog jezika nije samo lingvističko pitanje, već moćan alat za borbu protiv rodnih stereotipa i diskriminacije. Implementacijom rodno odgovornog jezika, stvara se atmosfera inkluzivnosti, a žene postaju vidljivije u javnom i političkom prostoru.
Kako žena može osjećati da je dio sistema ako Ustav BiH spominje samo „predsjedavajućeg“, „ministre“ i „delegat[e]“? Rodno odgovoran jezik pruža osnovu za izgradnju pravednog društva u kojem su svi, bez obzira na rodnu pripadnost, jednako priznati i poštovani.
Afirmativne mjere i proširenje Kataloga prava
Uvođenje afirmativnih mjera u Ustav BiH ključno je za izjednačavanje pozicija i pristupa ustavom garantovanim pravima za manje zastupljene grupe. Ovo uključuje prava vezana za:
• Zabranu rodno zasnovanog nasilja, uključujući nasilje u porodici i na radnom mjestu.
• Ravnopravnost supružnika, s naglaskom na pravednu raspodjelu imovine i zaštitu interesa djece.
• Slobodno odlučivanje o reproduktivnom zdravlju, osiguravajući pravo na informisanje i pristup kvalitetnim uslugama.
• Posebnu zaštitu majki i samohranih roditelja, uključujući podršku tokom trudnoće i adekvatnu socijalnu zaštitu.
Proširenjem Kataloga prava u Ustavu BiH, pružila bi se osnovna zaštita građanima i građankama u sferama zapošljavanja, roditeljskih prava i ravnopravnosti u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama.
Vrijeme za promjenu je sada
Rodno senzitivni amandmani na Ustav BiH nisu samo nužnost već i imperativ za stvaranje društva koje poštuje prava svih svojih članova i članica. Institucija Ombudsmena BiH prepoznala je ovu potrebu i preporučila uvođenje rodno odgovornog jezika u Ustav.
Vrijeme je da zajedno radimo na stvaranju inkluzivnog društva koje će osigurati ravnopravnost za sve – jer bez ravnopravnosti nema ni istinske demokratije.
