AktivizamFeminizamLjudski odnosinajnovijePorodicaŽivot

Pitali smo muškarce: Šta za vas predstavlja termin „domaćica“?

U jeku borbe za ravnopravnost na svim poljima, uvijek na margini ostanu prava žena koje ne rade posao od 8 do 16h već onaj od 24h.

Narodno nazvane domaćicama, o ovim ženama rijetko se piše, a nama je inspiracija za priču o njima bila trenutno aktuelna Krašova kampanja.

Redakcija

O kampanji oni su rekli: „Cilj je naše nove kampanje Domaćica podići svijest javnosti o važnosti i kompleksnosti obaveza koje u kućanstvu najčešće preuzimaju žene te osvijestiti da je briga o domaćinstvu zajednički posao svih ukućana.

S tim smo ciljem, ponajprije kako bismo privukli pažnju građana i otvorili važnu temu, na police kao prvi korak kampanje stavili Domaćicu u posebnom izdanju.

Na kutije smo uz natpis Domaćica dodali i nekoliko čestih zanimanja, koliko nam proizvodni proces dozvoljava, kako bismo podsjetili na to da da su žene, uz svoj posao koji obavljaju na radnom mjestu, najčešće one koje svakodnevno brinu i o domaćinstvu.

Kampanjom želimo podstaći sve članove društva da preuzmu svoj dio obveza i odgovornosti u domu kako bi raspodjela poslova u domaćinstvu bila ravnopravna.“

A mi smo odlučile da krenemo od onih za koje takav termin ne postoji, od muškaraca i da provjerimo kakvo je stvarno stanje na terenu, da ne kažemo domaćinstvu.

Svim muškarcima postavljena su dva pitanja:

1. Šta za vas predstavlja termin „domaćica“?
2. Da li mislite da muškarac pomaže ženi u kući ili bi morala da postoji ravnopravna raspodjela posla?

Nebojša Šatara, novinar portala Mondo, otac jednog djeteta i Jelenin suprug:

Nebojša Šatara

 

1. „Termin mi kao takav nije sporan. Domaćica ili kućanica je prema definiciji žena koja živi u nekom domu ili kući. Ako se misli na osobu, koja nije zaposlena u uobičajenom smislu odlaska iz kuće na neki posao, onda to može da bude “problematično” jer sigurno u kući ima mnogo svakodnevnog posla koje mora da obavlja.

Da se mene pita, te žene bi morale da dobiju neku nadoknadu za svoj rad. Naravno, u našoj zemlji i u ovoj konstelaciji odnosa, moraće još mnogo Vrbasa da protekne da se tako nešto institucionalno uvede.

2. Muškarac po mom sudu nije u braku da ‘pomaže’ ženi, već da radi u korist porodice kao što to čini njegova supruga. Ili da čak pruži više od žene ako to okolnosti zahtijevaju. Na primjer, ako napravi ručak ili očisti kuću dok je žena na poslu ili na lakiranju noktiju, on ne radi to da bi njoj pomogao već da bi nahranio svoju djecu i sebe, odnosno da bi živio u čistoj kući.

Nije sporno da kod nas postoje osobe ‘snažnijeg’ pola, koji smatraju da su kuvanje i čišćenje ženski posao, ali mislim da se u odnosu na prethodni period, mnoge stvari promijenile nabolje. Ipak, ključna stvar u svakoj zajednici je komunikacija između partnera i dogovor koji oni sami naprave.

Ako neko bolje kuva, a ima vremena, onda je svejedno kojeg je pola. Nekog primjerice smiruje čišćenje kuće, odlazak u nabavku, bacanju smeća, plaćanje računa… Hoću da kažem da striktno pridržavanje 50:50 podjele rada može da dovede i do razdora. Sve je stvar dogovora.

Milan D. Petković, advokat, otac jednog, a budući otac dva djeteta, Vesnin suprug

Milan Petković

1. Domaćica je moja majka. I moja supruga. To je nešto čemu žena treba da teži, da ju zovu domaćicom. Kao što i muškarac treba da teži da bude domaćin. Domaćin, kao i domaćica, je onaj što brine o svome domu, o porodici, koji na vrijeme posije i požanje, koja na vrijeme skuha i opere.

Može i on da skuha i opere, a ona da posije i požanje. Zavisno kako se dogovore. U svakom slučaju, ja lično težim da budem domaćin, da me tako zovu. Kada mi neko pozvoni na vrata i pita ima li domaćina, ja se obradujem.

A kada kažu ima li gazde, to mi zvuči poltronski, neiskreno. Zvuči mi cinično. Gazda, kao i gazdarica, može biti svako, a domaćin može biti samo dobar čovjek. Čestit.

2. Brak se zasniva na saglasnosti volja, odnosno dogovoru i kompromisu. Čak i po zakonskoj definiciji brak je ugovorna zajednica žene i muškarca. To znači da se bračni supružnici moraju o svemu dogovarati, pa i oko toga ko će vršiti kućne, a ko „poljske“ poslove.

Bitno je da se svačiji rad podjednako cijeni, tako da je doprinos zajedničkom domaćinstvu isti bilo da cijepate drva i kuhate ručak.

Ljubiša Savanović, glumac i još mnogo toga, otac dvoje djece, Nikolinin muž

Ljubiša Savanović

1. Domaćica – žena koja se bavi kućnim poslovima. Ne mora biti nezaposlena da bi bila (dobra) domaćica.
2. Ravnopravna podjela posla. Oko svega.

Josip Milanović, pisac, onaj kome se mnogo žena svakodnevno obraća za podršku

Josip Milanović

1. Domaćica za mene nije termin.
Domaćica je za mene svaka majka, baka, sestra, susjeda, radna kolegica, tj. svaka žena koja svu svoju snagu, ljubav, vrijeme, energiju, talente, znanja i vještina ulaže da joj bude lijepo i da bude sretna, tamo gdje ona misli da treba.

Domaćica je moja mama, moja baka, moja sestra koje nemaju stalni radni odnos, ne primaju plaću za sve ono veliko i vrijedno što čine u našoj kući, ali i dalje svu ljubav ulažu u prostor koji zajednički koristimo i odnos koji jedni prema drugima imamo.

Domaćice su i moje radne kolegice koje nakon 8 radnih sati nesebično, s puno ljubavi, poštovanja i odgovornosti nastavljaju obavljati svoje životne uloge – majke, supruge, bake, tetke, ujne, strine, starateljice….

2. Nažalost, u našem društvu mislim da najčešće muškarac ženi odmaže, umjesto što joj pomaže kući. Ne govorim generalno, ali najčešće se očekuje da ga dočeka ručak kad dođe kući s posla, da kad jede, ustane od stola, upali TV da malo i odmori dok žena rasprema stol, pere suđe i sl.

Očekuje se od žene kad se gosti najave da pripremi ručak, da napravi kolač ili jednostavno da napravi popis stvari koje treba muž kupiti za kuću.

Od mnogih obitelji koje poznajem, mislim da na prste jedne ruke mogu nabrojati one muževe kojima nije “ispod časti i muškosti” oprati suđe, usisati, prebrisati prašinu, upaliti mašinu i raširiti veš. I mislim da će nam još dugo godina trebati da ne gledamo s čuđenjem muškarce koji to rade.

Također, mislim da treba biti raspodjela zadataka, dogovor, kompromis, ali i da je nemoguće (kao za mnoge stvari u životu) postići ravnopravnu raspodjelu, koliko god je željeli i/ili smatrali potrebnom.

Ideja cijele priče o domaćicama, a može i o domaćinama, jeste da ona dobije poziciju koju zaslužuje.

A mi vas danas pitamo, kojeg god da ste pola, nismo li mi svi pomalo i domaćice i menadžeri?

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije