Gotovo da ne postoji osoba koja ovih dana ne poznaje nekoga tko kašlje i kihne. Sezona je respiratornih bolesti, a u zraku kruži mnoštvo virusa. No, kako razlikovati običnu prehladu od gripe ili Covida?
Zašto se više razbolijevamo zimi?
Iako se često vjeruje da hladnoća izravno uzrokuje prehlade, znanstvena istraživanja o tome još uvijek nisu donijela jasan zaključak.
Ono što je sigurno jest da zbog kraćih i tamnijih dana više vremena provodimo u zatvorenim, grijanim i često neprozračenim prostorima, što stvara idealne uvjete za širenje virusa.
Povratak djece u školske klupe i vrtiće nakon praznika dodatno doprinosi cirkulaciji raznih klica koje ona lako donose kući. Slična je situacija i sa studentima u domovima, gdje druženja olakšavaju prijenos virusa, a iscrpljenost i zabave dodatno slabe imunološki sustav.
Prehlada, gripa ili Covid – kako ih razlikovati?
Iako se simptomi često preklapaju, postoje ključne razlike koje mogu pomoći u prepoznavanju bolesti.
Prehlada se obično razvija postupno. Najčešće zahvaća nos i grlo, a rani znakovi mogu biti osjećaj pritiska u ušima ili škakljanje u stražnjem dijelu usta. Kašalj je uglavnom produktivan, s iskašljavanjem sluzi. Unatoč simptomima, većina ljudi s prehladom može obavljati svakodnevne aktivnosti.
S druge strane, gripa nastupa naglo i snažno. Karakteriziraju je iscrpljenost, povišena temperatura, bolovi u mišićima i opća slabost koja vas često natjera na odmor u krevetu. Kašalj je tipično suh i nadražujući.
Covid je dodatno zakomplicirao dijagnostiku jer dijeli mnoge simptome s gripom. Međutim, neki znakovi mogu upućivati upravo na Covid, poput gubitka osjeta okusa ili mirisa. Uz nove sojeve koji kruže ove zime, čest simptom je i izrazito jaka grlobolja, opisana kao ‘oštra poput britve’. Također se mogu javiti proljev i želučane tegobe.
Preporuka je ostati kod kuće, odmarati se i oporaviti. Ipak, ako imate kronične bolesti, osjetite nedostatak zraka ili se simptomi ne poboljšavaju ni nakon tri tjedna, svakako potražite liječničku pomoć.
Kako si olakšati simptome?
Naše se tijelo samo bori protiv virusa, no nekim si pripravcima možemo olakšati simptome. Lijekovi poput paracetamola ili ibuprofena (ako ih smijete uzimati) učinkoviti su za snižavanje temperature i ublažavanje bolova. Pritom pripazite jer mnogi kombinirani lijekovi protiv prehlade i gripe već sadrže paracetamol, pa postoji rizik od predoziranja.
Iako se vitamin C često spominje kao sredstvo za prevenciju, nema čvrstih dokaza da pomaže, osim ako već patite od njegovog nedostatka. Puno je važnije usredotočiti se na zdravu i uravnoteženu prehranu. S druge strane, preporučuje se uzimanje vitamina D tijekom zimskih mjeseci zbog nedostatka sunčeve svjetlosti.
Dekongestivni sprejevi za nos mogu pružiti trenutačno olakšanje, no ne bi ih trebalo koristiti duže od četiri do pet dana. Preduga upotreba može uzrokovati povratnu kongestiju, odnosno stanje u kojem nosnice otiču bez spreja. Topla pileća juha, iako nema dokaza da izravno uništava viruse, može umiriti grlo i pomoći u hidrataciji, koja je ključna za oporavak.
Stručnjaci naglašavaju važnost cijepljenja protiv gripe. Ključno je primiti godišnje cjepivo, osobito ako spadate u rizične skupine kojima se ono nudi. Cijepljenje je organizirano tako da prioritet imaju najugroženiji. Pravo na cjepivo imaju i mala djeca, a starijoj djeci ono će biti ponuđeno u školi. Za više informacija preporučuje se kontaktirati svog liječnika opće prakse.
