Novo istraživanje Univerziteta u Oxfordu, zasnovano na više od 100 istraživanja o spermi kod ljudi i životinja, ukazuje da redovna ejakulacija poboljšava kvalitet sperme i može pružiti blagi, ali značajan poticaj muškoj plodnosti.
Istraživači sa Univerziteta u Oxfordu analizirali su 115 istraživanja koja su obuhvatila 54.889 muškaraca te 56 istraživanja na 30 životinjskih vrsta kako bi ispitali šta se događa sa spermom kada se duže vrijeme nakuplja u tijelu. U uobičajenoj praksi, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da muškarci prije davanja uzorka sperme za analize ili postupke poput IVF-a apstiniraju od ejakulacije dva do sedam dana kako bi se količina sperme nakupila.
Rezultati istraživanja pokazuju da predugo izbjegavanje ejakulacije može imati suprotan efekat. Kod muškaraca je uočeno da nakon duže apstinencije spermatozoidi plivaju sporije, manji je udio zdravih i živih ćelija, a zabilježeno je i više oštećenja DNK.
“Naše istraživanje pokazuje da redovna ejakulacija može pružiti mali, ali značajan poticaj muškoj plodnosti”, navela je u saopćenju za javnost ljekarka Rebecca Dean, istraživačica na Odsjeku za biologiju Univerziteta u Oxfordu i koautorica istraživanja.
Naučnici nude dva glavna objašnjenja zašto zadržavanje sperme može biti štetno. Prvo je oksidativni stres, stanje u kojem se u tijelu stvara više štetnih molekula nego što ih odbrambeni sistemi mogu neutralizirati, što može oslabiti spermatozoide, usporiti ih i učiniti njihovu DNK podložnijom oštećenjima. Drugi faktor je iscrpljivanje energije: spermatozoidi su vrlo pokretni, imaju malo citoplazme i ograničene zalihe energije pa se brzo troše i imaju slabu sposobnost popravke oštećenja.
“To čini skladištenje posebno štetnim u poređenju s drugim vrstama ćelija”, pojasnila je Dean.
Sličan obrazac uočen je i u istraživanjima na životinjama, gdje je učestala ejakulacija kroz masturbaciju poboljšavala kvalitet sperme kod sisara poput primata.
“U kombinaciji s našim rezultatima, ovo sugerira da muška masturbacija može imati adaptivnu korist: ona ispire oštećenu, pohranjenu spermu”, napisali su Dean i dvoje kolega u tekstu za The Conversation. Tim je zatim proučavao ponašanje sperme i u ženskom reproduktivnom traktu, nakon seksualnog odnosa. Pokazalo se da sperma u ljudskom tijelu može preživjeti nekoliko dana, a kod nekih životinja i mjesecima ili godinama, pri čemu kvalitet vremenom opada, ali žene generalno uspijevaju duže održati spermatozoide u boljem stanju.
“Ovo vjerovatno odražava evoluciju specifičnih prilagodbi kod ženki, kao što su specijalizirani organi za skladištenje koji obezbjeđuju antioksidanse kako bi produžili održivost sperme”, izjavila je ljekarka Irem Sepil, predavačica evolucijske biologije na Univerzitetu u Oxfordu i glavna autorica istraživanja.
“Ti organi često izlučuju reproduktivne tečnosti koje hrane spermatozoide i mogli bi ponuditi neistražene smjernice za razvoj biomimetičke tehnologije kojom bi se u budućnosti poboljšalo umjetno skladištenje sperme”, dodala je.
Rezultati istraživanja bi mogli imati značajne posljedice za rad IVF klinika. Ako se želi dobiti uzorak sperme najboljeg kvaliteta, autori sugeriraju da muškarci možda ne moraju slijediti uobičajenu preporuku o višednevnoj apstinenciji od seksa ili masturbacije. Rezultati se uklapaju u ranija istraživanja koja pokazuju da ejakulacija unutar 48 sati prije davanja uzorka može osjetno poboljšati ishode IVF postupaka. Dean i njene kolege u The Conversation napominju da su brojni faktori neplodnosti izvan naše kontrole, poput zagađenja okoline, stresa ili genetike, dok se vrijeme skladištenja sperme može lako prilagoditi.
“Korištenje svježe ejakulirane sperme za oplodnju moglo bi stoga pružiti značajan poticaj fertilitetnim ishodima poboljšanjem kvaliteta sperme”, naveli su autori.
