Rizik od razvoja raka često se povezuje s genetskim naslijeđem. Iako je istina da neki karcinomi imaju genetsku komponentu i da je ključno poznavati obiteljsku povijest bolesti te druge čimbenike na koje ne možemo utjecati, onkolozi upozoravaju da postoje i rizici koje možemo kontrolirati, a tiču se svakodnevnih navika poput tuširanja.
“Čimbenici rizika za rak na koje ne možemo utjecati uključuju dob, genetiku, osobnu i obiteljsku povijest bolesti te raniju izloženost kemikalijama i zračenju – što je tu, tu je”, kaže dr. Adeel Khan, akademski hematoonkolog i epidemiolog iz Dallasa. Međutim, jedan od tih faktora – izloženost kemikalijama – možemo promijeniti, osobito kada je riječ o proizvodima koje svakodnevno koristimo.
“Razvoj raka odvija se u više faza, a stalna izloženost štetnim tvarima u hrani, vodi i potrošačkim proizvodima može postupno oštetiti stanice”, objašnjava dr. James McCloskey, voditelj odjela za leukemiju u Centru za rak John Theurer. “To nam omogućuje da donosimo promišljene životne odluke, poput izbjegavanja duhana i ograničavanja alkohola, te da se zalažemo za strožu regulaciju štetnih kemikalija.” Zato onkolozi apeliraju na ljude da preispitaju jednu raširenu naviku pod tušem.
Navika koju onkolozi ne preporučuju
Onkolozi upozoravaju da česta upotreba gelova za tuširanje s intenzivnim mirisima može povećati rizik od raka. “Ironično je da proizvodi za koje vjerujemo da nas čiste i osvježavaju mogu zapravo štetiti”, kaže dr. Sudarsan Kollimuttathuillam, medicinski onkolog u centru City of Hope Seacliff. “Važno je biti svjestan što koristimo jer ti proizvodi dugoročno mogu povećati rizik.”
Dr. McCloskey ističe da mnogi gelovi za tuširanje sadrže kemikalije koje predstavljaju potencijalni zdravstveni rizik.
“Ftalati, često navedeni samo kao ‘miris’, mogu oponašati hormone, što je povezano s povećanim rizikom od raka dojke. Parabeni, korišteni kao konzervansi, djeluju slično estrogenu i nose slične rizike. Sulfati (SLS) stvaraju pjenu, ali pri njihovoj proizvodnji može nastati kancerogeni nusprodukt 1,4-dioksan. Neki konzervansi, poput DMDM hidantoina, polako otpuštaju formaldehid, poznati kancerogen”, pojašnjava dr. McCloskey.
Koliki je stvarni rizik?
Onkolozi naglašavaju da istraživanja o dugoročnim učincima mirisnih gelova za tuširanje još traju i da ne treba panika. “Moramo biti iskreni i reći da nemamo dokaza da je svaki mirisni gel štetan”, kaže dr. Kollimuttathuillam. “Znanstvenici pokušavaju utvrditi doprinos dugotrajnog izlaganja zdravstvenim rizicima kod nekih ljudi.”
Dr. Khan dodaje: “Za većinu ljudi povremena upotreba vjerojatno ne predstavlja velik rizik. Ipak, preporučljivo je smanjiti svakodnevnu upotrebu proizvoda s jakim mirisima, posebno ako imate osjetljivu kožu, astmu, migrene, ako ste trudni ili kupujete proizvode za djecu.”
Dr. Kollimuttathuillam savjetuje da ove informacije shvatimo kao priliku za bolje odluke, a ne kao razlog za paniku. “Većina rizika od raka razvija se kroz život i uključuje mnogo čimbenika, a ne samo jedan gel ili sastojak”, zaključuje.
Tri sigurnije alternative
I dalje se možete osjećati čisto i svježe bez gelova s intenzivnim mirisima. Onkolozi predlažu nekoliko sigurnijih opcija.
Prva i najjednostavnija je gel za tuširanje bez mirisa. “I dalje dobivate učinak čišćenja, ali bez dodatnih mirisnih tvari”, kaže dr. Kollimuttathuillam. Preporučuje provjeriti popis sastojaka, a ne oslanjati se na marketinške tvrdnje. “Tražite jednostavne i prepoznatljive sastojke”, dodaje.
Druga alternativa su kruti sapuni. Dr. McCloskey napominje da obično imaju kraći i jednostavniji popis sastojaka od tekućih gelova. “Ne zahtijevaju istu razinu konzervansa poput parabena ili formaldehida jer su kruti i sadrže manje vode. Ta jednostavnost smanjuje izloženost ‘kemijskom koktelu'”, objašnjava.
Treća opcija je čisti tekući kastiljski sapun. Dr. McCloskey objašnjava da je napravljen od saponificiranog biljnog ulja. “Kastiljski sapun je potpuno prirodan i biorazgradiv. Ne sadrži sintetičke deterdžente, konzervanse ni sredstva za pjenjenje”, ističe.
