Čak 13,2 posto osnovnoškolaca je online više od sedam sati dnevno, a više od polovice roditelja jako rijetko ili nikada ne razgovara s djetetom o online sigurnosti, rečeno je u ponedjeljak na tribini “Izazovi roditeljstva – utjecaj ekrana i mreža na razvoj djeteta”.
Izazovi modernog roditeljstva
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić istaknula je kako se roditelji danas suočavaju s velikim izazovima u odgoju djece te da digitalni alati, brzi tempo života i nedostatak vremena izravno narušavaju stabilnost obitelji. Istovremeno, tradicionalni sustav pomoći – šira obitelj i susjedstvo – sve više nestaje, ostavljajući roditelje preopterećenima i bez odgovarajuće podrške.
“Moderno društvo postavlja nerealne standarde uspjeha, što kod roditelja stvara kronični stres, osjećaj krivnje i nesigurnost u vlastite odgojne kompetencije, a naročito u nadzoru djeteta u digitalnom okruženju”, istaknula je pravobraniteljica.
Ekrani utječu na razvoj djece
S druge strane, pretjerana izloženost ekranima u najranijoj dobi može usporiti razvoj govora, smanjiti raspon pažnje i negativno utjecati na motoričke sposobnosti djece. Kontrola vremena koje djeca, a naročito adolescenti, provode pred ekranima postaje stalni izvor sukoba u obitelji, pri čemu roditelji često popuštaju kako bi barem privremeno sačuvali mir u kući.
“Društvene mreže preplavljene su filtriranim kategorijama i prikazima ‘savršenih’ života. Roditelji imaju težak zadatak stalno razgovarati s djecom o realnosti tih prikaza kako bi spriječili razvoj kompleksa i poremećaja”, kazala je Katkić Stanić, posebno istaknuvši psihološke probleme, gubitak koncentracije i poremećaje spavanja kod djece.
“Osigurati da dijete ostavi mobitel prije spavanja i da se posveti učenju bez stalnog ‘bljeskanja’ obavijesti zahtijeva stalni roditeljski nadzor i disciplinu”, kazala je pravobraniteljica.
Djeca provode sate na internetu
Pritom je upozorila i na opasnosti digitalnog okruženja, pozvavši se na rezultate istraživanja deShame o vršnjačkom i online nasilju među osnovnoškolcima, provedenog u 21 školi. Istraživanje je pokazalo da 38 posto učenika provodi tri do četiri sata dnevno na internetu, 18 posto koristi internet između pet i šest sati dnevno, a čak 13,2 posto učenika online je više od sedam sati dnevno.
Dodala je kako istraživanja pokazuju da više od 34 posto učenika doživljava elektroničko nasilje barem jednom mjesečno te da je Hrvatska među zemljama s najvećim udjelom 13-godišnjih i 15-godišnjih učenika izloženih takvom nasilju.
Svako četvrto dijete primilo seksualne poruke
Osvrnula se i na ranije objavljene podatke o porastu seksualnog zlostavljanja djece na internetu u Hrvatskoj, prema kojima je čak 25 posto djece u dobi od 10 do 16 godina primilo poruke ili slike seksualnog sadržaja.
Istaknula je i kako istraživanja pokazuju da čak 78 posto djece ne prijavljuje nasilje ili seksualno uznemiravanje na internetu. Osobe koje ih uznemiravaju najčešće blokiraju ili ignoriraju, a o onome što su doživjela ne govore nikome.
Roditeljima savjetuju pravila bez ekrana
Pravobraniteljica je roditeljima preporučila da zajedno s djecom dogovaraju pravila korištenja interneta. Među preporukama su uvođenje prostora i razdoblja bez ekrana, jednaka pravila korištenja mobitela i računala za roditelje i djecu te povremeni odmor od digitalnih uređaja i za odrasle.
Profesor Igor Kanižaj sa Studija komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta istaknuo je kako predvidljiva obiteljska rutina stvara osjećaj sigurnosti. Naglasio je i da djeca koja se osjećaju povezano s roditeljima imaju veću motivaciju za učenje, bolje razvijene socijalne vještine i lakše se nose sa stresom i pritiskom vršnjaka.
Kada roditelji redovito razgovaraju s djecom i imaju njihovo povjerenje, lakše mogu primijetiti ako dijete ima problema na internetu i pružiti mu potrebnu podršku.
Djeca se boje prijaviti nasilje
Voditelj Centra za sigurniji internet i Centra za zlostavljanu i nestalu djecu Tomislav Ramljak istaknuo je da su najveće prepreke u sprečavanju online nasilja nad djecom njihov strah i sram, ali i nezainteresiranost roditelja. Prema njegovim riječima, sve počinje izgradnjom povjerenja između roditelja i djeteta, a uspjeh je već i ako dijete roditelju povjeri lozinku svog mobitela.
