Novorođenče vidi mutno i najbolje prepoznaje lice udaljeno dvadesetak centimetara. Boje, dubinu i udaljenost beba uči postepeno, a najveće promjene dešavaju se u prvim mjesecima života.
Bebe ne dolaze na svijet sa svim sposobnostima vida koje će im trebati. Fokusiranje, precizno pomjeranje očiju i usklađen rad oba oka uče se postepeno, slično kao hodanje i govor.
Prema Američkom udruženju optometrista (AOA), mozak beba za to vrijeme uči i kako da razumije informacije koje mu oči šalju. Stručnjaci naglašavaju da svako dijete raste svojim tempom, pa neke faze mogu nastupiti ranije ili kasnije.
Od rođenja do četvrtog mjeseca
Novorođenče najduže gleda predmete jakog kontrasta, ali još ne zna lako prebacivati pogled s jednog na drugi. Najbolje vidi na udaljenosti od 20 do 25 centimetara, što je otprilike razmak do lica roditelja dok drži bebu u naručju.
U prva dva mjeseca oči često ne rade usklađeno, pa može izgledati kao da beba “škilji” ili da joj jedno oko bježi u stranu. To je uglavnom normalno. Ako se jedno oko stalno okreće prema unutra ili prema van, bebu treba odvesti na pregled.
Oko osme sedmice beba se lakše fokusira na lica ljudi u blizini. Oko trećeg mjeseca počinje pratiti pokretne predmete pogledom i posezati za njima.
Od petog do osmog mjeseca
Beba se ne rađa s osjećajem za dubinu, odnosno ne može procijeniti šta je bliže, a šta dalje. Tek oko petog mjeseca oči počinju zajedno stvarati trodimenzionalnu sliku svijeta.
U istom periodu bebe već dobro razlikuju boje, iako još ne tako izoštreno kao odrasli. Kontrola pokreta očiju i usklađenost očiju i tijela svakim danom su sve bolji.
Većina beba počinje puzati oko osmog mjeseca. AOA navodi da puzanje dodatno razvija koordinaciju očiju, ruku, nogu i tijela, te da djeca koja su rano prohodala uz malo puzanja ponekad slabije nauče koristiti oba oka zajedno.
Od devetog do 12. mjeseca
Oko devetog mjeseca bebe se počinju pridizati u stojeći položaj, a do 10. mjeseca trebale bi moći uhvatiti predmet palcem i kažiprstom. Do prvog rođendana većina beba dobro procjenjuje udaljenost i precizno baca stvari.
Do druge godine koordinacija oka i ruke te osjećaj za dubinu trebali bi biti dobro razvijeni. Djeca tada prepoznaju poznate predmete i slike u knjigama.
Kako roditelji mogu pomoći
U prvim mjesecima AOA savjetuje noćno svjetlo ili prigušenu lampu u bebinoj sobi, povremeno premještanje krevetića i položaja bebe u njemu, te mijenjanje strane pri svakom hranjenju. Igračke treba držati na 20 do 30 centimetara od bebe, a dobro je i pričati s njom dok se krećete po sobi.
Kasnije pomažu kocke koje beba može držati, igra na podu i igre poput “skrivača” s igračkama ili licem, koje razvijaju vizuelno pamćenje. Za djecu od jedne do dvije godine korisno je kotrljanje lopte i čitanje priča.
Kada se javiti doktoru
Problemi s vidom kod beba su rijetki, ali roditelji trebaju obratiti pažnju na pretjerano suzenje oka, crvene ili krastave kapke, oko koje se stalno okreće u stranu, izraženu osjetljivost na svjetlo i bjelkastu zjenicu. Ovi znakovi traže hitan pregled.
AOA preporučuje da beba prvi temeljit pregled vida obavi oko šestog mjeseca, čak i kad nema vidljivih problema.
