“Popcorn‑mozak” opisuje promjenu u našem rasponu pažnje uzrokovanu modernom tehnologijom, objašnjava neuropsihologinja dr. Sanam Hafeez.
Nedavna istraživanja pokazuju da prosječna ljudska pažnja danas iznosi samo 8,25 sekundi. Za usporedbu, zlatna ribica ima raspon pažnje od devet sekundi. Još zabrinjavajuće, naša sposobnost zadržavanja fokusa smanjila se za čak 25 posto u razdoblju od 2000. do 2015. godine. U takvom okruženju, preplavljeni informacijama i stalnim podražajima, pojavio se i novi pojam – “popcorn‑mozak”, odnosno “kokičarski mozak”.
“‘Popcorn-mozak’ odnosi se na naše umove koji neprestano skaču s jedne misli na drugu, slično kao što kokice povremeno pucaju u loncu. Nečije će misli skakati s jedne ideje na drugu, bez puno dubine ili fokusa. Opisujemo to kao stanje raspršene pažnje i brze promjene fokusa”, rekla je za Glam neuropsihologinja Sanam Hafeez.
Ako mislite da vas ovo podsjeća na pojam koji već svi znamo, poremećaj pažnje (ADD), onda ste u pravu. Slično kao i kod ADD-a, osobe s “popcorn-mozgom” suočavaju se s nekoliko kognitivnih poteškoća. Kao što je Hafeez objasnila, zbog “popcorn-mozga” pojedinci teško ostaju usredotočeni na zadatak koji im je pri ruci, što nenamjerno dovodi do loše izvedbe. Ovo nemirno stanje uma na kraju dovodi i do osjećaja mentalne iscrpljenosti.
Podrijetlo i uzroci “popcorn-mozga”
“Popcorn-mozak” nije službeni izraz koji se može naći u knjigama o psihologiji. “Iako je teško odrediti točan trenutak ili platformu na kojoj se ovaj pojam prvi put pojavio, vjerojatno je dobio na snazi kroz platforme kao što su TikTok, Reddit ili Twitter”, rekla je Hafeez. “Uobičajeno je da se novi pojmovi i fraze pojavljuju unutar online zajednica, gdje korisnici dijele iskustva i uvide u vezi s mentalnim zdravljem i kognitivnim funkcioniranjem”, nadodala je. Dakle, dok su korisnici komunicirali na platformama društvenih medija i raspravljali o iskustvima vezanim uz multitasking i preopterećenosti podražajima koja vodi do smanjenog raspona pažnje, izniknuo je pojam “popcorn-mozak” koji je vrlo brzo nakon toga postao viralan.
Govoreći o preopterećenosti podražajima, dr. Hafeez je objasnila kako je ova promjena u rasponu pažnje doista izazvana tehnologijom. “Uz stalnu dostupnost informacija i podražaja putem pametnih telefona, društvenih medija i interneta, mnogi ljudi doživljavaju kraći raspon pažnje, smanjenu sposobnost dugotrajne koncentracije i povećanu distraktibilnost. Internet omogućuje trenutačni pristup golemim količinama informacija, uvodeći promjene u način na koji stječemo znanje, rješavamo probleme i zadržavamo informacije”, rekla je.
Nažalost, naša stalna izloženost tehnologiji negativno je utjecala ne samo na naš mozak i kognitivne sposobnosti, već i na našu psihu i emocionalno blagostanje – što je dobar razlog da razmislite o jutarnjim rutinama bez telefona. “Uspon tehnologije utjecao je na aspekte mentalnog zdravlja, uključujući stres, tjeskobu i samopoštovanje. Također, konstantna povezanost i izloženost odabranim online osobama može pridonijeti osjećaju neadekvatnosti, strahu od propuštanja (FOMO) i pritisku da se na mreži predstavi idealizirana verzija sebe”, rekla je dr. Hafeez.
Kako ublažiti štetne učinke “popcorn-mozga”?
Je li “popcorn-mozak” nešto ozbiljno što zahtijeva liječenje ili je to jednostavno način na koji se naši mozgovi razvijaju – i u biti prilagođavaju – okolnom okruženju pojačanih podražaja? “Na neke pojedince ‘popcorn-mozak’ neće značajno utjecati, dok će kod drugih možda biti potrebno namjernije upravljanje. Ako dovodi do trajnih poteškoća s pažnjom, fokusom i produktivnošću, moglo bi biti korisno razmotriti strategije za smanjenje vremena provedenog pred ekranima i smanjenje korištenja društvenih mreža”,rekla je dr. Hafeez. “Postavljanje granica, prakticiranje svjesnosti i uključivanje redovitih pauza od tehnologije mogu pomoći u ublažavanju učinaka stalne stimulacije na pozornost i kognitivno funkcioniranje”, objasnila je neuropsihologinja.
Prema Harmony Healthcare IT, prosječni Amerikanac “bulji” u svoj telefon nešto više od 4,5 sata svaki dan. Ako izračunate, to je otprilike 70 dana godišnje, pa nije ni čudo zašto su naši mozgovi stalno u pogonu! Ako uzmemo u obzir da je uobičajeno vrijeme provedeno na internetskoj stranici manje od jedne minute, ponekad samo 20 sekundi, prije nego što kliknemo i počnemo konzumirati drugačiji sadržaj na drugoj stranici, lakše je razumjeti zašto ne možemo ostati usredotočeni.
Dakle, kako to ublažiti? Dr. Hafeez predlaže da svoje vrijeme posvetimo aktivnostima koje zahtijevaju kognitivni angažman i fokus (bez ometanja), poput čitanja ili drugim kreativnim aktivnostima. Tjelesne vježbe također su odličan način da doslovno odmaknemo misli od plitkog pregledavanja interneta koje uzrokuje “popcorn-mozak”. Postoje brze i jednostavne vježbe koje možete isprobati kod kuće, ali nemojte zaboraviti i boravak na otvorenom koji može poboljšati vaše cjelokupno zdravlje— kognitivno, fizičko i emocionalno!
