Generacije ljudi odrastale su uz jednostavno pravilo da normalna tjelesna temperatura iznosi 37 stepeni Celzijusa.
Šta pokazuju istraživanja
- Prosječna temperatura tijela mijenjala se tokom istorije
- Istraživanje obuhvatilo više od 677.000 mjerenja
- Naučnici bilježe pad tokom posljednjih 150 godina
- Tjelesna temperatura može se razlikovati od osobe do osobe.
- Temperatura zavisi od godina, pola i doba dana
Međutim, naučna istraživanja pokazuju da ova vrijednost možda više ne odgovara prosječnoj temperaturi savremenog čovjeka.
Postoje dokazi da su ljudi danas u prosjeku hladniji nego što su bili prije jednog i po vijeka.
Naučnici sa američkog Univerziteta Stanford ustanovili su da se prosječna tjelesna temperatura stanovništva tokom posljednjih 150 godina postepeno smanjivala.
Prema njihovim nalazima, vrijednost koja se dugo smatrala univerzalnim medicinskim standardom zapravo ne odražava precizno stanje kod svih zdravih odraslih osoba.
Pojedina istraživanja ukazuju na to da bi prosječna tjelesna temperatura odraslih mogla biti bliža 36,4 stepena, mada se rezultati razlikuju od studije do studije.
Ono što je posebno zainteresovalo istraživače jeste pitanje zašto je došlo do ove promjene i da li ona otkriva nešto o načinu na koji se ljudsko tijelo prilagodilo savremenom životu.
Kako je 37 stepeni postalo medicinsko pravilo?
Uvjerenje da normalna tjelesna temperatura iznosi 37 stepeni potiče još iz 19. vijeka.
Njemački ljekar Karl Rajnhold August Vunderlih sproveo je šezdesetih godina 19. vijeka opsežno istraživanje tokom kojeg je prikupio više od milion mjerenja tjelesne temperature kod približno 25.000 pacijenata.
Na osnovu tih podataka, vrijednost od 37 stepeni prihvaćena je kao prosječna temperatura ljudskog tijela, a vremenom je postala jedno od najpoznatijih pravila u medicini.
Ipak, Vunderlih je još tada uočio da temperatura nije ista kod svih ljudi i da može zavisiti od pola, godina i doba dana.
Naučnici analizirali podatke prikupljane više od 150 godina
Istraživači sa Stanforda analizirali su 677.423 mjerenja tjelesne temperature iz tri velike baze podataka koji su prikupljani više od 150 godina, a koje su obuhvatile gotovo 190.000 ljudi.
Podaci su uključivali medicinske zapise američkih veterana Građanskog rata, rezultate zdravstvenih istraživanja sprovedenih tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka, kao i savremene medicinske podatke prikupljane između 2007. i 2017. godine.
Rezultati istraživanja, objavljeni 2020. godine u naučnom časopisu eLife, pokazali su da je prosječna tjelesna temperatura opadala za približno 0,03 stepena po deceniji rođenja.
Prema proračunima istraživača, muškarci rođeni krajem 20. vijeka imali su u prosjeku oko 0,59 stepeni nižu tjelesnu temperaturu od muškaraca rođenih početkom 19. vijeka.
Kod žena je zabilježen pad od približno 0,32 stepena u poređenju generacija rođenih krajem 19. i krajem 20. vijeka.
Ovi nalazi ukazuju na to da se možda ne radi samo o drugačijim termometrima ili preciznijim metodama mjerenja, već o stvarnoj fiziološkoj promjeni.
Zašto je ljudsko tijelo postalo hladnije?
Jedno od mogućih objašnjenja krije se u činjenici da danas živimo u znatno drugačijim zdravstvenim i higijenskim uslovima nego naši preci.
Tokom 19. vijeka ljudi su se mnogo češće suočavali sa tuberkulozom, dizenterijom i drugim zaraznim bolestima. Hronične infekcije i upalni procesi predstavljali su dodatno opterećenje za organizam.
Kada se imunski sistem bori protiv infekcije, dolazi do promjena u metabolizmu i povećane proizvodnje toplote.
Zahvaljujući vakcinaciji, antibioticima, boljoj higijeni i napretku medicine, savremeni čovjek u mnogim sredinama ima manju izloženost pojedinim infekcijama koje su nekada bile veoma rasprostranjene, prenosi Kreni Zdravo.
Naučnici pretpostavljaju da bi smanjenje učestalosti hroničnih upala moglo da bude jedan od razloga zbog kojih je prosječna tjelesna temperatura danas niža.
Međutim, to nije jedino moguće objašnjenje.
Promjene u načinu života
Još jedan faktor mogle bi da budu promjene u načinu života.
Za razliku od ljudi koji su živjeli prije 150 godina, veliki dio savremenog stanovništva provodi vrijeme u prostorijama u kojima se temperatura održava na relativno stabilnom nivou.
Zimi koristimo centralno grijanje, dok ljeti klima-uređaji omogućavaju da izbjegnemo velike vrućine.
Zbog toga organizam ne mora u istoj mjeri da troši energiju kako bi održavao svoju unutrašnju temperaturu u različitim spoljašnjim uslovima.
Istraživači smatraju da bi takav način života mogao da utiče na potrošnju energije i proizvodnju toplote u organizmu.
Ipak, važno je naglasiti da su ovo naučne hipoteze i da još nije pouzdano utvrđeno koliko pojedinačni faktori doprinose dugoročnom padu tjelesne temperature.
Zanimljivo otkriće u Boliviji
Posebno zanimljivo otkriće došlo je iz Bolivije, gdje su naučnici proučavali pripadnike naroda Cimane, koji žive na području amazonske prašume.
Istraživanje objavljeno 2020. godine u časopisu “Science Advances” pokazalo je da je njihova prosječna tjelesna temperatura početkom 2000-ih godina bila približno 37 stepeni.
Međutim, do 2018. godine spustila se na oko 36,5 stepeni.
Dakle, za manje od dvije decenije uočena je promjena slična onoj koja se u Sjedinjenim Američkim Državama odvijala tokom mnogo dužeg perioda.
Istraživači su razmatrali različite moguće uzroke, uključujući promjene u fizičkoj aktivnosti, građi tijela, korišćenju lijekova i životnim uslovima.
Ipak, nijedan od ovih faktora nije u potpunosti objasnio zabilježeni pad.
Kolika je onda normalna tjelesna temperatura?
Dodatno istraživanje naučnika sa Stanforda, objavljeno 2023. godine u časopisu “JAMA Internal Medicine”, ponudilo je još precizniji odgovor.
Analizirano je više od 618.000 ambulantnih pregleda, a nakon izdvajanja mjerenja koja su mogla biti povezana sa bolestima i drugim faktorima koji utiču na temperaturu, utvrđeno je da prosječna normalna temperatura mjerena u ustima iznosi približno 36,64 stepena Celzijusa.
Istraživači su ustanovili da tjelesna temperatura zavisi od više faktora, među kojima su godine, pol, visina, tjelesna masa i vrijeme mjerenja.
Starije osobe uglavnom imaju nešto nižu tjelesnu temperaturu od mlađih, dok žene u prosjeku imaju nešto višu temperaturu od muškaraca.
Takođe, temperatura obično dostiže najniže vrijednosti rano ujutru, a najviše tokom kasnog popodneva.
To znači da ista izmjerena vrijednost ne mora imati potpuno isto značenje kod svih ljudi.
Da li je 37 stepeni znak da nešto nije u redu?
Iako istraživanja pokazuju da je prosječna tjelesna temperatura često niža od 37 stepeni, to ne znači da je ova vrijednost postala nenormalna.
Naprotiv, temperatura od 37 stepeni i dalje može biti sasvim uobičajena kod zdrave osobe.
Povišenom tjelesnom temperaturom kod odraslih najčešće se smatra vrijednost od 38 stepeni ili više, ali prilikom procjene zdravstvenog stanja važni su i simptomi, način mjerenja i uobičajena temperatura pojedinca.
Tjelesna temperatura ispod 35 stepeni može ukazivati na hipotermiju, stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Naučnici zato sve više naglašavaju značaj individualnog pristupa, odnosno poznavanja temperature koja je uobičajena za određenu osobu.
Najvažniji zaključak istraživanja nije da je 37 stepeni prestalo da bude normalno, već da ljudsko tijelo nema jednu univerzalnu temperaturu koja važi za sve.
Istovremeno, rezultati ukazuju na zanimljivu mogućnost: kako su se tokom prethodnih vjekova mijenjali zdravstveni uslovi, okruženje i svakodnevni život, tako se postepeno mijenjala i fiziologija ljudskog organizma.
