Dok se u SAD-u razmatra prelazak na 32-satnu radnu sedmicu, nova istraživanja pokazuju koliko sati rada može biti najpovoljnije za zdravlje i kvalitet života
Radna sedmica od 40 sati decenijama se smatra standardom, ali istraživanja pokazuju da bi zaposleni mogli imati značajne koristi od kraćeg radnog vremena. Ekonomisti američkog Univerziteta Duke utvrdili su da je optimalno trajanje radne sedmice, kada je riječ o dobrobiti zaposlenih, približno 37 sati. Njihovi nalazi dolaze u vrijeme kada se u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo raspravlja o skraćivanju radnog vremena.
Istraživanje provedeno 2025. godine pokazalo je da bi i smanjenje radne sedmice na 32 sata moglo pozitivno utjecati na kvalitet života. Međutim, koliko će zaposleni zaista osjetiti prednosti takve promjene zavisi prvenstveno od njihovog trenutnog radnog opterećenja.
– Nivo poboljšanja kvaliteta života prvenstveno zavisi od toga hoće li ove promjene direktno utjecati na radnike koji trenutno rade izuzetno velik broj sati, naveli su istraživači.
Zaključci su zasnovani na podacima prikupljenim među zaposlenima u Njemačkoj, gdje, slično kao i u SAD-u, mnogi rade duže od 40 sati sedmično.
Amerikanci rade znatno više od Evropljana
U američkom Kongresu predstavljen je novi prijedlog zakona kojim bi se standardna radna sedmica postepeno skratila sa 40 na 32 sata. Inicijativu su pokrenuli senator Bernie Sanders i zastupnik Mark Takano, a predviđeno je da se promjene provode tokom četiri godine. Prema predloženom rješenju, zaposlenima bi se prekovremeni rad obračunavao za svaki radni dan koji traje duže od osam sati.
Ova inicijativa dolazi nakon višedecenijske primjene četrdesetosatne radne sedmice u SAD-u. Takav standard uveden je 1940. godine izmjenama Zakona o pravednim radnim standardima, ali podaci pokazuju da američki radnici u praksi često rade znatno duže. Istraživanje Univerziteta Arizona State iz 2016. godine pokazalo je da zaposleni u SAD-u na poslu provode čak 25 posto više vremena nego radnici u Evropi.
Prema izvještaju Gallupa objavljenom 2025. godine, Amerikanci zaposleni na puno radno vrijeme tokom 2024. u prosjeku su radili približno 43 sata sedmično.
Duže radno vrijeme donosi i veće zdravstvene rizike
Pitanje trajanja radne sedmice ne odnosi se isključivo na slobodno vrijeme i zadovoljstvo zaposlenih. Stručnjaci upozoravaju da rad od 40 ili više sati sedmično može biti povezan s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, uključujući povećan rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih oboljenja.
Na povezanost dugotrajnog rada i zdravlja ukazala je i francuska državna studija iz 2019. godine. Njeni rezultati pokazali su da osobe koje redovno rade najmanje jedan desetosatni radni dan sedmično imaju za trećinu veći rizik od moždanog udara u poređenju s onima koji nemaju takvo radno opterećenje.
Posebno je zabrinjavajuće što je povećani rizik bio najizraženiji među osobama mlađim od 50 godina. Osim mogućih zdravstvenih posljedica, produžavanje radnog vremena ne znači nužno i bolje poslovne rezultate. Istraživanje Univerziteta Stanford iz 2013. godine pokazalo je da produktivnost zaposlenih počinje opadati nakon 50 sati rada sedmično. To znači da dodatni sati provedeni na poslu ne moraju donijeti proporcionalno povećanje učinka.
Psiholog dr. Adam Borland iz klinike Cleveland prošle godine je slikovito objasnio zašto preopterećenost može negativno utjecati na radnu sposobnost.
– Automobil ne vozi najbolje kada mu je rezervoar prazan, poručio je Borland.
Da li je 32 sata bolje od 37?
Iako američki zakonodavni prijedlog predviđa prelazak na 32-satnu radnu sedmicu, rezultati istraživanja Univerziteta Duke ukazuju na to da bi približno 37 sati moglo predstavljati optimalnu mjeru za dobrobit zaposlenih. Istraživači, međutim, ne isključuju koristi od dodatnog skraćivanja radnog vremena. Naprotiv, njihovi nalazi pokazuju da bi i 32-satna radna sedmica mogla donijeti poboljšanje kvaliteta života, posebno zaposlenima koji trenutno rade izuzetno dugo.
Koliko bi takva promjena bila korisna zavisilo bi, prema njihovim zaključcima, od toga u kojoj bi mjeri smanjenje radnih sati obuhvatilo upravo one radnike koji su najviše opterećeni. Dok se u SAD-u razmatra promjena standarda koji je na snazi još od 1940. godine, rezultati različitih istraživanja ukazuju na povezanost trajanja radnog vremena sa zdravljem, produktivnošću i kvalitetom života zaposlenih.
