Ljudi koji su odrasli u obiteljima s manje novca često su štedljivi, a da o tome gotovo i ne razmišljaju. Od roditelja su usvojili navike koje im pomažu da paze na troškove, čak i kada im financijska situacija to više ne zahtijeva. Takav način razmišljanja može biti koristan, ali ponekad donosi i stalan strah od trošenja novca.
Autorica Haley Van Horn za YourTango priznaje da je njezina obitelj tijekom djetinjstva imala financijskih problema, što je utjecalo na njezin odnos prema novcu u odrasloj dobi. Čak i kada ima nešto ušteđevine, izbjegava je trošiti jer se boji da bi jednog dana mogla ostati bez novca. Iako joj je takav način razmišljanja pomogao da razvije naviku štednje, svjesna je da je zbog toga često pretjerano zabrinuta za svoje financije.
Prema njezinim riječima, ljudi koji su odrasli u obiteljima s manje novca često zadržavaju sljedećih osam navika.
U restoranima naručuju najjeftinija jela
Za mnoge obitelji koje su živjele skromno odlazak u restoran bio je rijetka prilika i svojevrsni luksuz. Djeca koja su tako odrastala naučila su paziti na cijene hrane, a ta ih navika često prati i u odrasloj dobi.
Čak i kada si mogu priuštiti skuplje jelo, nerijetko će odabrati najjeftinije s jelovnika. Budući da znaju kako izgleda život s malo novca, žele izbjeći nepotrebne troškove. Tako mogu uživati u izlasku s prijateljima, a da pritom ne potroše previše.
Gotovo sve obroke pripremaju kod kuće
Djeca koja su odrasla u obiteljima koje su pazile na svaki euro često su slušala rečenicu: “Imamo hrane kod kuće”. Umjesto odlaska u restorane ili naručivanja dostave, njihovi su roditelji uglavnom sami pripremali obroke.
Ta navika često ostaje i u odrasloj dobi. Kuhanje kod kuće omogućuje bolju kontrolu nad troškovima, ali i nad sastojcima koje koristimo. Istraživanje Sveučilišta Washington pokazalo je da priprema hrane kod kuće može biti povezana sa zdravijom prehranom i manjim troškovima.
Kupuju rabljenu odjeću i stvari
Kupnja rabljene odjeće, namještaja i drugih potrepština mnogim je obiteljima bila način da uštede. Djeci je to ponekad bilo neugodno, osobito ako su njihovi prijatelji nosili novu odjeću i imali stvari koje si oni nisu mogli priuštiti.
No ono što im je nekada predstavljalo razlog za neugodu danas je postalo popularno. Kupnja u trgovinama rabljene odjeće i putem internetskih oglasnika danas je uobičajena, a osim što štedi novac, može biti i bolja za okoliš. Ljudi koji su tako kupovali još kao djeca često nastavljaju s tom navikom i kada si mogu priuštiti nove stvari.
Čuvaju najbolje stvari za posebne prilike
Djeca koja su odrasla u skromnijim uvjetima često imaju naviku čuvati stvari koje im nešto znače. To može biti skuplji parfem, omiljena odjeća ili neki proizvod koji ne mogu uvijek pronaći u trgovini. Umjesto da ih koriste kad god požele, čekaju posebnu priliku. Razlog je često strah da si istu stvar kasnije neće moći ponovno priuštiti.
Autorica priznaje da i sama ima tu naviku. Primjerice, u hladnjaku čuva nekoliko limenki omiljenog energetskog pića. Ne želi ih popiti jer se boji da ih kasnije više neće moći kupiti. Iako je svjesna da takvo ponašanje nema previše smisla, teško ga se oslobađa. Smatra da je šteta odricati se malih zadovoljstava samo zato što čekamo savršen trenutak za njih.
Strogo se drže kućnog budžeta
Ljudi koji su tijekom djetinjstva svjedočili financijskim problemima roditelja često žele izbjeći sličnu situaciju u vlastitom životu. Zato pažljivo planiraju troškove i nastoje se držati unaprijed određenog budžeta. Važno im je da na kraju mjeseca nešto novca ostane sa strane, čak i ako to znači odricanje od stvari koje bi ih razveselile.
Iako je odgovorno upravljanje novcem korisno, pretjerana štedljivost može postati opterećenje. Osobe koje su odrasle u financijski nesigurnim uvjetima često razmišljaju o tome što bi se dogodilo kada bi ostale bez posla ili im se prihodi smanjili. Zbog toga radije štede nego troše, čak i kada za takvu zabrinutost nemaju konkretan razlog.
Kupuju velike zalihe proizvoda na sniženju
Kada naiđu na dobru akciju, neki ljudi imaju potrebu kupiti što više proizvoda, čak i ako im trenutačno nisu potrebni. Takvo ponašanje može biti povezano s odrastanjem u obitelji u kojoj novca nije uvijek bilo dovoljno.
Stvaranje zaliha hrane, higijenskih potrepština i drugih proizvoda pruža im osjećaj sigurnosti jer znaju da će imati ono što im treba ako ponovno nastupe financijski problemi. Osim toga, kupnja na sniženju može izazvati osjećaj zadovoljstva. Ljudi imaju dojam da su dobro prošli i uštedjeli novac, čak i kada su kupili više nego što im je zapravo potrebno.
Koriste svaku priliku da nešto dobiju besplatno
Ljudi koji su odrasli s malo novca često nastoje iskoristiti sve što mogu dobiti besplatno. To ne mora značiti da su škrti, nego da su navikli paziti na svaku sitnicu. Primjerice, iz hotelske sobe ponijet će male bočice šampona ili sapuna koji su uključeni u cijenu smještaja. Takve im stvari mogu djelovati nevažno, ali pružaju osjećaj da su barem malo uštedjeli.
Autorica ističe da postoji razlika između ljudi koji besplatne stvari uzimaju iz pohlepe i onih koji su odrasli u financijskoj nesigurnosti. Potonji to često čine iz straha da si jednog dana neće moći priuštiti ni osnovne potrepštine.
Radije ostaju kod kuće nego izlaze
Druženja s prijateljima, odlasci u kino, restorane ili na razna događanja mogu biti skupi. Zato ljudi koji su odrasli u obiteljima s manje novca često radije biraju aktivnosti kod kuće.
Ako su tijekom djetinjstva rijetko odlazili na izlete ili druge aktivnosti koje se plaćaju, mogli su usvojiti uvjerenje da je izlazak nepotreban trošak. Umjesto odlaska u kino, primjerice, radije će pogledati film kod kuće. Kod nekih se može razviti i izražen strah od trošenja novca, poznat kao krometofobija.
Zbog takvog straha ponekad odustaju od druženja i aktivnosti u kojima bi zapravo željeli sudjelovati. Iako štedljivost može biti korisna osobina, važno je pronaći ravnotežu između odgovornog upravljanja novcem i uživanja u svakodnevnom životu.
