Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Ernad Osmić: Odlazak u inostranstvo i samosažaljenje
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > Uncategorized > Ernad Osmić: Odlazak u inostranstvo i samosažaljenje
Uncategorized

Ernad Osmić: Odlazak u inostranstvo i samosažaljenje

Brankica Rakovic
Objavljeno 16/12/2001 14:25
Brankica Rakovic
Podijeli
Podijeli

Statistički podaci o tome koliko je mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske u posljednjih pet do deset godina otišlo trbuhom za kruhom u jednu od zapadnjačkih zemalja su poražavajući. Čini se kao da ne prođe nijedan dan, a da ne čujemo priču o nekome ko se odlučio na odlazak. Nekada su te priče afirmativne; otvaraju nama koji ostajemo oči prema onome šta je moguće postići u državi gdje su najosnovnija politička pitanja davno dio prošlosti. Ovakvi pozitivni primjeri služe ne samo tome da se ugledamo na te države, nego da nas trgne iz stanja umrtvljenosti po pitanju banalnih sociološko–ekonomskih problema. Oni kao da nam govore: „Vidite šta propuštate zbog vašeg tapkanja na mjestu“.

S druge strane, tu su i oni primjeri kojima se autori skoro pa paćenički osvrću na sopstvenu sudbinu i razloge zašto su napustili svoju zemlju, pokušavajući time stvoriti od sebe mučenike države u kojoj ama baš ništa ne funkcionira. Autori tih ispovijesti o godinama torture koju su proživljavali zbog neuređenog sistema vide sebe kao odbačene jedinke društva. Često s veoma emocionalnim (pa skoro i patetičnim) prizvukom oni govore o sebi kao o velikom gubitku koji sebi država iz koje bježe za boljim životom nije smjela dopustiti.

13782151_1246865518659405_685025286538006174_nNa drugom kraju spektra se kao odgovor na ovakvu vrstu lične ispovijesti često javljaju i oni koji ostaju. Ostavljajući svoje komentare ispod tekstova ili pišući svoje vlastite, oni pronalaze mir tek kada onome ili onoj što odlazi dadnu do znanja da je dostojanstvenije ostati i boriti se za bolju budućnost i svojoj državi. Da se gradi država, a ne da se iz nje bježi pri nailasku na prvi problem. Da se od nje napravi majka, a ne da ostane maćeha kakva je sad, i tako dalje, i tako dublje. Ovi što ostaju često one koji odlaze osuđuju kako je patetično sebe smatrati mučenikom, a onda (često u istoj rečenici) govore kako je veći mučenik onaj koji ostaje.

Preporučeno

Moonbaby: Zaključci jedne atipične osamnaestogodišnjakinje
Crveni krst/križ u BiH obradovao stotine mališana uz podršku Coca-Cole u BiH
Jelena Spasić: Jana 1479

Autori tih ispovijesti o godinama torture koju su proživljavali zbog neuređenog sistema vide sebe kao odbačene jedinke društva. Često s veoma emocionalnim (pa skoro i patetičnim) prizvukom oni govore o sebi kao o velikom gubitku koji sebi država iz koje bježe za boljim životom nije smjela dopustiti.

Kao u mnogim sukobljenim mišljenjima ove vrste, istina najvjerovatnije leži negdje na sredini između ova dva argumenta.

Međutim, prva stvar koju je potrebno uraditi jeste ideju mučenika ne uzdizati u tolike visine da ona postane vodilja naših života. Mi ne trebamo težiti k tome ko se više namučio u životu. Kao što kaže Florence Nightingale: „Mučenik se žrtvuje potpuno uzaludno. Zapravo, ne uzaludno; jer on čini sebične sebičnijim, lijene ljenjim, a zatucane zatucanijim.“

dsc_0010U tom smisli, poruka za one koji odlaze bi trebala glasiti: Ne shvaćajte sami sebe kao nešto posebno. Da, doživjeli ste vjerovatno nepravdu u svojoj državi; i da, zasigurno ćete u zemljama Zapada pronaći svoje mjesto pod ovim nebom. Ali, nemojte se zavaravati da se kad čujete ili pročitate sintagmu odliv mozgova misli baš na vas. Da, postoje oni koji će svojim odlaskom vjerovatno ostaviti jedan profesionalni vakuum u državi koju napuštaju. Vidimo primjere mladih ljekara, inovatora i stručnjaka koji krišom napuštaju svoje zemlje za boljim životom. To što vi odete da radite poslove koje Zapadnjaci ne žele da rade nije ništa drugo do preživljavanja. Spustite se na zemlju i ne pokleknite pred željom samosažaljenja.

Međutim, prva stvar koju je potrebno uraditi jeste ideju mučenika ne uzdizati u tolike visine da ona postane vodilja naših života.

Poruka onima koji ostaju: Ne shvaćajte sami sebe kao nešto posebno. Da, doživjeli ste vjerovatno nepravdu u svojoj državi, a ipak ste odlučili ostati. Čestitam. Bukvalno ste u ovom trenutku okruženi hiljadama ljudi koji su u tom pogledu isti kao i vi. To što ste ostali vas ne čini posebnim, niti ste time zavrijedili ničiju zahvalu ukoliko to vaše postignuće ne krunišete radom koji će uistinu dovesti do promjene u životnoj sredini koju toliko volite. Nadam se da vaši hvalospjevi o vama samima neće biti ograničen na prostor komentara na društvenim mrežama. Da ćete djecu svoju odvesti ponekad u kino, šumu, park, pozorište, zoološki vrt. Da ćete im pročitati pred spavanje slikovnicu, a ne otjerati ih da spavaju, kako biste gledali neki šund na TV-u. Zašto uopće ovo i dalje čitate, idite sad do svog djeteta i objasnite mu šta je fotosinteza, ili bilo šta drugo. Od toga sve kreće. Manite se komentarisanja. Iš!

Za vas ostale koji se ne pronalaze ni u jednoj od ovih dviju grupa, za domaću zadaću: nasmijte se sutra jednoj nepoznatoj osobi na putu ako vam se pogledi slučajno sretnu. Mogli biste se iznenaditi.

 

TAGOVANO:BiHljudi s olovkamamladiodlazak iz BiHodliv mozgovastatistika
Podijeli članak
Twitter Email Kopiraj link Štampaj
Autor Brankica Rakovic
Follow:
Kada biste život u njegovim najradosnijim izdanjima zamišljali kao žensku osobu, mogli biste da ga zamislite u liku Brankice Raković
Prethodni članak Ines Sandžaktarević: Biti svoj je modni imperativ
Sledeći članak Ljudi s olovkama koji za vas pišu u decembru. Ko su?
Mladi sve češće koriste ChatGPT za psihoterapiju, stručnjaci upozoravaju na opasnost

Na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju primjeri ljudi koji koriste ChatGPT…

5 min za čitanje
V. Rudan: Kad mobitel utihne

Smije li se umirati a da to bude prihvatljivo? Više sam u…

2 min za čitanje
Kuhinjski sunđer ili četka za pranje sudova – šta je zdravije

Za pranje sudova koristimo kuhinjske sunđere, ali oni su vlažni i puni…

8 min za čitanje
Tim Klinike za kardiohirurgiju iz Srpske na dvodnevnoj edukaciji u Berlinu

Cilj edukacije je započeti liječenje ovih pacijenata u Republici Srpskoj da bi…

1 min za čitanje

Slični postovi

Uncategorized

Jelena Pilipović: Lenja žena

Autor Brankica Rakovic 4 min za čitanje
Uncategorized

Beba mila: Ti

Autor Brankica Rakovic 5 min za čitanje
Uncategorized

Idejni tvorci domaćeg brenda odjeće poručuju: Ostanite u BiH!

Autor Brankica Rakovic 7 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš