Naglasila je da je omikron benigna varijanta i da, iako se brže širi, ne predstavlja razlog za preveliku zabrinutost.
Salihefendić je pojasnila da su stručnjaci i ranije upozoravali da bi se koronavirus mogao promijeniti, ali da nisu bili sigurni u kakvu bi formu mogao dospjeti.
“Isto tako smo najavljivali da, ukoliko se ne vakcinišemo, da će se koronavirus mijenjati, ali da isto tako očekujemo da se on ne bi trebao mijenjati u neku patogeniju formu nego upravo u ovo u šta jeste mutirao (omikron op.a.), u neku benignu formu koja se brže širi, ali ne uzrokuje težu kliničku sliku. Dakle, možemo reći da je sve ono što ne uzrokuje težu kliničku sliku povoljno i da nema nekog velikog razloga za brigu. Koliko znam, sam omikron nije sekvenciran u BiH već je genotipiziran na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Nemam neke informacije da je sekvenciran. Mi u ALEA genetičkom centru također radimo stalno tu genotipizaciju da vidimo da li ga možemo prepozanti, međutim, to je samo screening metoda i nije način potvrde omikrona. Tako da stalnim genotipizacijama i mi uviđamo stalne mutacije koje omikron posjeduje, iako, kažem, ne možemo 100 posto potvrditi da je riječ o omikronu mada očekujemo i prepoznajemo da jeste zbog zaista jako naglog porasta zaraženih u cijeloj BiH. Tako da ne možemo sa sigurnošću reći da je omikron, ali pretpostavljamo”, rekla je Salihefendić.
Nedovoljna procijepljenost stanovništva
Smatra da je više faktora uzrokovalo naglo širenje koronavirusa u BiH.
“Jedan je, naravno, nedovoljna vakcinacija stanovništva kao i djece. Mi ne vakcinišemo djecu nikako te zato vidimo porast oboljelih kod te populacije. Drugi razlog je da ne vakcinišemo ni odraslo stanovništvo tako da smo koronavirusu dozvolili i da se promijeni i da se širi ovolikom brzinom. Također, mislim da generalno neadekvatno upotrebljavamo antigenske testove na koje moje kolege i ja već duže vrijeme upozoravamo. Dakle, antigenski test ima svoju upotrebnu vrijednost i definitivno se treba upotrebljavati u bolnicama, kliničkim centrima, kada osobu koja dođe sa simptomima zaraze koronavirusom možemo odmah tretirati kao pozitivnu. Međutim, ako je negativna to generalno ne znači ništa i mora se potvrditi PCR testom. Nepravilna je upotreba jer su česti slučajevi da osobe koje su pozitivne na antigenskom testu dođu to provjeriti na PCR testu dok se negativne osobe same tako tretiraju i uopće dodatno ne testiraju”, istakla je Salihefendić.
Sve dok ne bude dovoljna procijepljenost stanovništva, dodaje Salihefendić, očekuju se nove mutacije koronavirusa.
“Nisam imunolog, ali mogu reći ono što znam iz laboratorije i kliničke prakse, a to je da već dvije doze vakcine nisu dovoljne za zaštitu od novih sojeva virusa. Booster doza nam daje zaštitu od 80 posto od omikrona te ja očekujem da će se vakcina u narednom periodu modificirati te da ćemo možda unutar šest mjeseci morati primiti još jednu modificiranu i malo drugačiju vakcinu s obzirom na to i da se virus promijenio. Virus će i dalje mutirati i mijenjati se i to je normalno jer mu mi to dozvoljavamo tako da je jedini način da dovedemo tu procijepljenost na neki zavidni nivo i da ne onemogućimo dalje širenje virusa”, navela je.
Genetska predispozicija za infekciju
Rekla je da sa kolegama radi na ispitivanju genetske predispozicije za oboljenje COVID-19.
“Ljude smo podijelili u tri grupe – one koji su imali lakšu, srednju i tešku kliničku sliku. Istraživanje je rađeno na 15 gena, imali smo oko 60 pacijenata te mislim da nekako imamo trenutno najveću genetsku bazu u BiH, a sigurno u regiji. Imamo veliku količinu podataka koja se trenutno statistički obrađuje i bioinformatički analizira, ali ono što vam definitivno mogu reći je da smo mi u BiH pronašli mutacije koje se češće dešavaju kod naših pacijenata nego u generalnoj populaciji što ih automatski dovodi u vezu sa koronavirus infekcijom, odnosno, podložnosti za istu. Također smo jedni od rijetkih u svijetu koji radimo na pravim pacijentima, a ne radimo neka kompjuterska modeliranja i bioinformatička predviđanja i već smo pronašli mutacije koje možda dovode do lakše kliničke slike, odnosno, dozvoljava pacijentu da ima lakše simptome nego neko drugi slučajno izabran u populaciji. Čujemo se kada bude gotova bioinformatička analiza, ali definitivno smo dokazali da postoji genetska predispozicija za COVID-19”, poručila je Salihefendić.
