
Prolećne alergije – kako da pomognete detetu da ih prevaziđe
Alergije nažalost nisu retke, procenjuje se da čak petina svetskog stanovništva ima (ili je nekad imala) problema sa alergijskim oboljenjima.
Alergije nažalost nisu retke, procenjuje se da čak petina svetskog stanovništva ima (ili je nekad imala) problema sa alergijskim oboljenjima.
Iako prvi dani proleća donose radost deci, a i odraslima, za mnoge je ovo godišnje doba početak velikih zdravstvenih tegoba. Kijavica, kašalj, curenje iz nosa i uporan svrab očiju? Ovi simptomi predstavljaju ne tako veselu svakodnevicu za osetljive mališane koji reaguju na polen i druge alergene uobičajene za ovaj period u godini.
Alergije nažalost nisu retke, procenjuje se da čak petina svetskog stanovništva ima (ili je nekad imala) problema sa alergijskim oboljenjima. Kada priroda buja i mami nas napolju, sasvim prirodno se postavlja pitanje kako roditelji mogu da pomognu detetu da se nosi sa sezonskim alergijama?
Sezonske alergije se ponekad nazivaju polenska groznica ili sezonski alergijski rinitis. Javljaju se u određeno doba godine, uglavnom kada drveće, trava i korov ispuštaju sitne čestice polena u vazduh kako bi oplođivali druge biljke.
Kod osoba koje su alergične na polen, imuni sistem tumači ove čestice kao pretnju, zbog čega u krvotok oslobađa hemikalije, među kojima i histamin, kako bi odbranio organizam od “napada”. Upravo oslobađanje ovih hemikalija izaziva simptome alergije.
Pexels.com
Reakcija na polen može se javiti u bilo kom uzrastu, ali se alergije obično razvijaju pre nego što dete napuni dve godine. Većina ljudi koji pate od polenske groznice dobiju simptome do 20. godine.
Ako sumnjate da vaše dete možda ima alergijsku reakciju na polen, porazgovarajte sa njegovim lekarom. Lekar će pitati da li se isti simptomi dešavaju u isto vreme svake godine nakon što je vaše dete u blizini alergena i obaviti pregled.
U svim većim gradovima regiona postoje pedijatrijske klinike u kojima pored opštog pregleda možete uraditi i sve druge potrebne analize. Lekar u Banjaluci, Beogradu, Novom Sadu ili pak pedijatar u Nišu može da postavi dijagnozu, ali i da vas uputi alergologu na kožno testiranje na alergije ili test krvi.
Tokom testiranja kože, alergolog ili medicinska sestra stavljaju mali deo tečnosti koja sadrži alergen na kožu praveći malu ogrebotinu ili ubod. Test se obično obavlja na podlaktici ili leđima. Prick testovi se rade u predelu između šake i lakta. Ukoliko se nakon 15-ak minuta pojavi crvenilo ili izbočina, onda reakcija na određeni alergen postoji. Kod patch testova na leđa se lepe alergenske trake, koje se nose 48 sati. Traka, odnosno gaza sadrži pojedinačne najčešće alergene, a ako je dete alergično na neki od njih, koža će reagovati crvenilom i otokom.
Međutim, važno je znati, čak i ako testovi pokažu alergiju, da bi se postavila ova dijagnoza potrebno je da dete ima i prateće simptome.
Ako vaše dete svake godine u isto vreme razvije simptome „prehlade“, možda su krive sezonske alergije. Simptomi alergije, koji se obično javljaju iznenada i traju sve dok je osoba izložena alergenu, mogu uključivati kijavicu, začepljenje i/ili curenje nosa, svrab u nosu i grlu, kao i postnazalno kapanje.
Znaci koji takođe mogu ukazivati na polensku groznicu su još i crvenilo i svrab očiju, tzv. alergijski konjuktivitis. Veoma je važno ispratiti da li dete kašlje ili ima kratak dah, jer ovi simptomi ukazuju na alergije koej izazivaju astmu.
Postoji mnogo načina za lečenje sezonskih alergija, u zavisnosti od toga koliko su simptomi izraženi i uznemirujući. Važan deo tretiranja i terapije čini saznanje na šta je detet alergično. Neka deca se osećaju bolje ako se smanji izloženost alergenima koji im smetaju.
Ako znate da u proleće možete da očekujete poznate simptome, možete delovati proaktivno – držite prozore zatvorenim i neka dete bude što više unutra kada je koncentracija polena u vazduhu visoka. Iako ćete prirodno poželeti da sa sunčanim danima širom otvorite sve prozore i pustite spoljni vazduh da uđe unutra, to nije najbolja strategija ako su alergeni u izobilju. Prozori i vrata mogu da propuste polen drveća i trave u kuću.
Canva.com
Ako znate na koje vrste polena je mališan alergičan, od velike koristi može biti praćenje stepena polena. Većina aplikacija za vremensku prognozu sadrži odeljak o alergenima koji identifikuje dnevni “broj” polena, odnosno koliko će alergena biti u vazduhu tog dana. Kada se predviđa visoki saržaj alergena, najbolje je da se dete provede vreme unutra.
Pored obaveznog pranja ruku nakon igre napolju, poželjno je da se deca sa sezonskim alergijama istuširaju i presvuku kad uđu unutra. Polen može biti na vašim i dečjim cipelama, odeći, pa čak i kosi. Pa je tako dobra ideja da za cipele nađete mesto van, gde ih možete skinuti i ostaviti, a odeću operite.
Da biste se rešili svih alergena koji bi mogli da se nađu u zatvorenom prostoru, redovno čistite i menjajte filtere na klima uređaju. Za one koji često pate od alergija, specijalizovani filteri i prečišćivači koji imaju za cilj da očiste vazduh od alergena mogu biti korisni.
Sušenje veša u mašini za sušenje takođe može poslužiti kao preventivna mera. Pošto polen može da “obloži” odeću, izbegavajte prostiranje veša napolju da se osuši.
U kombinaciji sa preduzimanjem preventivnih koraka, brojni sigurni i efikasni lekovi protiv alergija mogu pomoći da se vaše dete izbori sa simptomima alergije. Većina ovih medikamenata danas je dostupno u apotekama i mogu se nabaviti bez recepta. Uglavnom je reč o oralnim antihistaminicima, sprejevima za nos i kapima za oči. Obavezno razgovarajte sa svojim pedijatrom ili farmaceutom o najboljim opcijama za vaše dete.
Ukoliko lekar ne propiše drugačije, nemojte davati detetu više od jednog oralnog antihistaminika u isto vreme. Lekovi koji se uzimaju oralno, pak, mogu se kombinovati sa kapima za oči i/ili sprejem za nos.
Tokom alergijske reakcije, antihistaminici blokiraju jedan od agenasa odgovornih za stvaranje otoka i sekreta u telu vašeg deteta – histamin. Važno je znati da ne postoji “najbolji lek” protiv alergija. Zapravo, potrebno je pronaći najefikasniji antihistaminik, tj. lek koji će najbrže ublažiti simptome vašeg deteta. U slučaju da roditelji ili neki drugi članovi porodice takođe pate od alergija, kao dobar prvi izbor leka može biti upravo onaj koji je i njima najviše pomogao. Genetika sugeriše da bi vaše dete takođe moglo da reaguje na isti lek.
Za svrab i otečene oči, oralni lekovi ne deluju tako efikasno kao kapi za oči. Izbegavajte upotrebu bilo kog proizvoda koji sadrži vazokonstriktor duže od dva do tri dana da biste izbegli tzv. povratno crvenilo. Povratno crvenilo je ponavljanje simptoma i može dovesti do toga da oči postanu „zavisne“ od kapi. Veštačke suze će takođe pomoći u smirivanju nadraženih očiju.
Ukoliko oralni i lokalni lekovi ne pomažu, lekar može uputiti dete na detaljnije ispitivanje kod alergologa, a možda predložiti i da razmotrite imunoterapiju, odnosno vakcinu protiv alergija. U svakom slučaju, uz redovnu terapiju i preventivne mere možete pomoći mališanu da lakše prevaziđe simptome u prolećnoj sezoni.