Glutenska i bezglutenska ishrana je uvijek postojala, ali nije bilo toliko rasprostranjena unazad nekoliko godina, kada je došlo do ekspanzije društvenih mreža, i zagovaranja zdravijeg načina života.
No, je li gluten štetan, zašto se izbacuje iz prehrane i zbog čega, odlučili smo istražiti za “Loline” čitatelje i pomoć potražili kod specijaliste nutricionizma, Dragane Lošić. Lošić je završila Medicinski fakultet odsjek farmacija u Banjaluci, a potom specijalistički studij nutricionizma na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku i tako postala prva magistra farmacije i spec. nutricionizma na Balkanu.
Redovno učestvuje na kongresima, sarađuje sa regionalno najvećim farmaceutskim i prehrambenim kompanijama, drži edukacije za zdravstvene radnike i građanstvo, objavljuje naučne i stručne radove te rado gostuje na malim ekranima.
Više od jedne decenije pomaže ljudima da trajno mijenjaju navike i kreiraju zdravi životni stil. Zavirite i na njen Instagram @nutricionistalosic i Facebook profil Nutricionista Dragana Lošić, gdje ćete naći predivne savjete o podizanju svijesti o važnosti pravilne ishrane.
Šta je gluten?
– Gluten je protein prisutan u pšenici, spelti ili piru, ječmu i raži dok je zob ili ovas često kontaminirana glutenom. U pekarskim proizvodima gluten ima ulogu ljepila koje tijestu daje elastičnost i sposobnost bujanja – objasnila nam je Lošić na početku zanimljivog razgovora.
Je li gluten loš za naš organizam?
– Gluten je veoma štetan za osobe koje boluju od celijakije jer njihov imuni sistem snažno reagira na prisutnost glutena u crijevima te trajno oštećuje crijevne resice odgovorne za apsorpciju nutrijenata. Smanjena apsorpcija nutrijenata može dovesti do različitih poremećaja kao što su anemija, usporen razvoj, gubitak tjelesne mase, osteoporoza, neplodnost i neurološki problemi.
Celijakija je autoimuna bolest koja se liječi doživotnom bezglutenskom ishranom i celijakičari ne podnose gluten ni u tragovima. Takođe može biti nasljedna i razviti se u bilo kojoj životnoj dobi. U svojoj praksi sve češće je srećem kod starijih pacijenata sa atipičnim simptomima.
Kako da znamo da smo alergični na gluten? Osim praćenja ishrane, postoji li neki adekvatan test koji može prepoznati ovaj alergen?
– Ukoliko izvjesno vrijeme imate neke od primarnih simptoma celijakije kao što su bolovi u trbuhu, dijareja, stolice iregularne strukture i mirisa, povraćanje, gubitak apetita, gubitak tjelesne mase možete uraditi primarni test za ispitivanje na celijakiju odnosno provjeriti antitijela na tkivnu transglutaminazu (anti tTG Ig A i IgG) gdje je važno napomenuti da se prije testiranja gluten ne izbjegava najmanje 6-8 nedelja zbog dobivanja relevantnih rezultata. Za postavljanje dijagnoze celijakije potrebna je i biopsija sluznice tankog crijeva a može se uraditi i HLA tipizacija.
Objasnili smo da ljudi koji boluju od celijakije izbjegavaju gluten, a šta je s ljudima bez celijakije. Trebaju li je i oni izbjegavati?
– Postoje ljudi koji su intolerantni ili osjetljivi na gluten te imaju slične simptomi kao celijakičari, ali ne i podjednako opasne jer kod intolerancije ne dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i mogućih posljedica nego se samo remeti kvalitet života.
Takvim osobama se preporučuje smanjen unos glutena ili njegovo izbjegavanje, ali svakako ne i strogo izbjegavanje koje je neophodno kod celijakije. Za utvrđivanje intolerancije na gluten preporučujem njegovo izbacivanje na 21 dan i praćenje simptoma umjesto testova intolerancije na bazi kvantne medicine.
Smatram da su se ljudi iznenada probudili jednog dana i odlučili da je gluten zao? Možete li nam objasniti taj novi trend, i jeste li vi imali u Vašem poslu takvih situacija, da zdrava osoba iz čista mira izbaci gluten iz prehrane?
– Možemo reći da je bezglutenska ishrana postala svojevrstan trend mada je ja preporučujem iz medicinski opravdanih razloga (celijakija, intolerancija na gluten koja remeti kvalitet života, sindrom nervoznih crijeva ili IBS, različita autoimuna oboljenja-Hašimoto, multipla skleroza, reumatoidni artritis, lupus, psorijaza…).
Smatra se da unosom glutena dolazi do proizvodnje zonulina koji djeluje na crijeva i dovodi do propusnosti crijeva, a propusna crijeva do autoimunih bolesti. Ukoliko bazu vaše ishrane čini povrće, a ne žitarice i ukoliko nemate neku od navedenih indikacija za isključenje glutena nema ni potrebe da ga se plašite.
Takođe imajte na umu da bezglutenski proizvodi nerijetko sadrže sastojke koji imaju visok glikemijski indeks (rižino brašno, kukuruzno brašno, kukuruzni skroba i krompir) što ih ne čini najboljim izborom za gojazne osobe, osobe sa dijabetesom i inzulinskom rezistencijom te zato uvijek provjerite sadržaj vlakana na 100g proizvoda.
U kojim namirnicama ima najviše glutena, a u kojima najmanje, te koje su namirnice odlična zamjena za njega?
– Glutena ima najviše u proizvodima napravljenim od glutenskih žitarica dok gluten u tragovima pronalazimo u gotovo svim industrijskim proizvodima (slatkiši, slane grickalice, suhomesnate prerađevine, gotova i polugotova smrznuta jela, supe iz kesica, pivo, umaci, sojin sos, sirni namazi, topljeni sirevi…) kao i u kozmetičkim proizvodima (šamponi, balzami za usne..).
Za osobe sa celijakijom sprovođenje bezglutenske ishrane je prilično zahtjevno i izazovno. U bezglutenske žitarice ubrajaju se kinoa, proso, heljda, amarant, kukuruz, riža i zob (kada je naznačeno da je bezglutenska).
Možete li nam predložiti jelovnik za jedan dan osobe koja ima intoleranciju na gluten?
– Jelovnik osoba intolerantnih na gluten podrazumijeva konzumaciju bezglutenskih žitarica, ali i dopušten unos industrijskih proizvoda koji sadrže gluten u tragovima. Za doručak mogu pojesti palentu sa grčkim jogurtom, za užinu sezonsko voće u kombinaciji sa orašastim plodovima ili sjemenkama, za ručak pečenu ribu i krompir salatu, a za večeru obrok salatu sa kinoom i sirom.
Razgovarala: Lejla Bejdić-Rizvanović
