Činjenica je da su žene podzastupljene u odlučivanju na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Vidljivost i prisustvo političarki u javnosti u Bosni i Hercegovini su posebno niski u predizbornim mjesecima.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, žene predstavljaju oko 51 posto stanovništva Bosne i Hercegovine. Međutim, one su, kako u društvu tako i u politici, nedovoljno zastupljene. Veće učešće žena u politici bilo bi korisno za društvo u cjelini, ne samo za žene. Zastupljenost žena u politici i izborima, bilo kao kandidatkinjama, glasačicama ili pristalicama stranke, je demokratski princip koji osigurava da se politička pitanja rješavaju na adekvatan način.
Još jedni lokalni izbori su pred nama, a samo 29 žena je ove godine u trci za pozicije (grado)načelnica. Neko će reći: Kako samo? Pa od ukupno 385 kandidata za ove čelne pozicije, zar 29 nije samo? I u smislu odbornica, imamo 42 posto žena, ali prilično nevidljivih, zar ne?
Gdje su žene i gdje im je mjesto u politici? Koja je naša odgovornost u tom što nas nema?
Ukoliko gledamo statistiku, ona će nam reći da zastupljenost žena u politici raste, ali ako pitamo Adelu Gosto, vijećnicu u Gradskom vijeću Grada Mostara, ona će reći da su žene još uvijek samo kvota na izbornim listama.
– Ako se i desi da uđu u Dom naroda, Federalni parlament, u kantonalne zastupničke klupe, žene su vrlo često samo ekspozitura svojih šefova. Nećete ih vidjeti da ulaze u rasprave, često provedu svoj mandat šuteći. Imamo li ijednu ženu predsjednicu stranke, pita Gosto.
Oni koji uvijek pozivaju na rodnu zastupljenost u svim segmentima društva je Misija OSCE-a. Lejla Mamut, programska službenica za pitanja rodne ravnopravnosti i mladih u Misiji OSCE-a govorila je o trenutnom stanju u politici BiH, mogućim naprecima i planovima OSCE-a na ovu temu.
– Napretka ima, moja ocjena o zastupljenosti žena kao kandidatkinja za načelnice na izborima je da su oni nezadovoljavajući. Kada izuzmete da su tri nezavisne kandidatkinje, a neke stranke su kandidovale po pet žena za načelnice, onda govorimo o tome da su neke stranke kandidovale po jednu ili dvije žene. Iz godine u godinu svjedočimo istom trendu, gdje stranke zaista favorizuju muškarce za ove pozicije iako imamo tih 40-42 posto zastupljenosti žena na listama. Kada je riječ o izbornim rezultatima, odnosno o njihovom imenovanju onda je žena značajno manje, istakla je Mamut.
Da li se nešto promijenilo od izbora 2022. godine saznali smo od Jasmine Čaušević, koja se bavila istraživanjem na temu štetnih sadržaja tokom izbora.
– Ova kampanja se tek zahuktava i obzirom da su lokalni izbori bitno drugačijih i da su ovdje žene koje su poznate u svojim lokalnim sredinama zaista ima specifičnosti, govori Čaušević i pita gdje je odgovornost medija da reprezentuju te žene.
