Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Stručnjaci definisali šest različitih podtipova depresije i anksioznosti identifikovani putem snimanja mozga
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > ZDRAVLJE > Stručnjaci definisali šest različitih podtipova depresije i anksioznosti identifikovani putem snimanja mozga
ZDRAVLJEIZDVOJENO

Stručnjaci definisali šest različitih podtipova depresije i anksioznosti identifikovani putem snimanja mozga

Istraživanje ima „neposredne kliničke implikacije”, rekla je istraživačica studije dr Leanne Williams, direktorka Stanford Medicine Center for Precision Mental Health and Wellness

Lola Magazin
Objavljeno 30/10/2024 15:12
Lola Magazin
Podijeli
Podijeli

Snimanje mozga u kombinaciji sa veštačkom inteligencijom identifikovalo je šest različitih podtipova depresije i anksioznosti koji mogu dovesti do personalizovanijeg i efikasnijeg lečenja. „U Stenfordu smo počeli da prenosimo tehnologiju snimanja u upotrebu u novoj klinici za mentalno zdravlje. Ova tehnologija aktivno se razvija za širu upotrebu u kliničkim okruženjima i nadamo se da će biti dostupna većem broju kliničara i pacijenata,” rekla je istraživačica studije dr Leanne Williams, direktorka Stanford Medicine Center for Precision Mental Health and Wellness. Studija je objavljena onlajn u Nature Medicine.

Nema više pokušaja i grešaka

Depresija je veoma heterogena bolest, sa individualnim pacijentima koji imaju različite simptome i reakcije na lečenje. Oko 30 odsto pacijenata sa teškom depresijom otporno je na lečenje, a oko polovine pacijenata sa generalizovanim anksioznim poremećajem ne reaguje na osnovno lečenje.

– Dominantni dijagnostički pristup u psihijatriji, koji je standardan i nije prilagođen individualnim potrebama, vodi do pokušaja i grešaka u opcijama lečenja, što je dugotrajno, skupo i frustrirajuće, pri čemu 30-40 odsto pacijenata ne postižu remisiju nakon pokušaja jednog tretmana – napominju autori.

Preporučeno

Tri doktorice pokrenule program očuvanja mentalnog zdravlja iza poroda
Pismo jedne žene voljenom muškarcu: Hvala ti što si izabrao mene, što si me spasio
Kćerka Brucea Willisa: Držim ga za ruku i uživam u trenucima. Samo da imamo još vremena

– Cilj našeg rada jeste da otkrijemo kako to možemo odmah da rešimo – navodi se u saopštenju za medije dr Williams, a to zahteva bolje razumevanje neurobiologije depresije.

U tom cilju, 801 odrasla osoba sa dijagnozom depresije i anksioznosti podvrgnuta je funkcionalnoj magnetnoj rezonanci za merenje moždane aktivnosti u mirovanju i kada su angažovani na zadacima dizajniranim da testiraju kognitivno i emocionalno funkcionisanje.

Istraživači su ispitali šest moždanih kola prethodno povezanih sa depresijom: kolo podrazumevanog režima, kolo istaknutosti, kolo pažnje, kolo negativnih emocija, kolo pozitivnih emocija i kolo kognitivne kontrole.

Koristeći tehniku mašinskog učenja, poznatu kao klaster analiza, kako bi grupisali moždane slike pacijenata, identifikovali su šest klinički različitih biotipova depresije i anksioznosti definisanih specifičnim profilima disfunkcije u okviru moždanih kola u mirovanju i tokom angažovanja na zadacima.

– Važno za kliničku upotrebu jeste da ovi biotipovi predviđaju reakciju na različite farmakološke i bihevioralne intervencije – napisali su istraživači.

Na primer, pacijenti sa biotipom koji karakteriše prekomerna aktivnost u kognitivnim regijama mozga najbolje su reagovali na antidepresiv venlafaksin u poređenju sa pacijentima sa drugim biotipovima.

Pacijenti sa drugačijim biotipom, karakterisani višim nivoima aktivnosti u tri regije mozga povezane sa depresijom i rešavanjem problema tokom stanja mirovanja, bolje su reagovali na bihevioralnu terapiju.

Pored toga, oni sa trećim biotipom, koji su imali niže nivoe aktivnosti u mirovanju u moždanom kolu koje kontroliše pažnju, bili su manje skloni poboljšanju svojih simptoma uz bihevioralnu terapiju nego oni sa drugim biotipovima. Različiti biotipovi takođe su bili povezani sa razlikama u simptomima i izvođenju zadataka.

Na primer, osobe sa prekomerno aktivnim kognitivnim regijama mozga imale su veće nivoe anhedonije od onih sa drugim biotipovima, a imale su i lošiji učinak na zadacima merenja izvršne funkcije. Oni sa biotipom koji je najbolje reagovao na bihevioralnu terapiju takođe su pravili greške u zadacima izvršne funkcije, ali su se dobro pokazali na kognitivnim zadacima.

Rad je i dalje u toku

Ovi nalazi omogućavaju dublje razumevanje neurobioloških osnova depresije i anksioznosti i mogu dovesti do poboljšane dijagnostičke tačnosti i prilagođenijih pristupa lečenju, primetili su istraživači.

Imenovanje biotipova je u toku, rekla je dr Williams.

– Mnogo smo razmišljali o davanju imena. U članku objavljenom u Nature Medicine koristimo tehnički pristup davanju imena biotipovima na osnovu toga koji problemi moždanog kola definišu svaki od njih – objasnila je ona i dodala:

– Radimo sa saradnicima kako bismo generisali nazive biotipova koji bi mogli biti konvergentni u svim nalazima i laboratorijama. U skorijoj budućnosti, očekujemo generisanje više opisnih medicinskih imena koja bi kliničari mogli koristiti pored tehničkih imena.

Komentarišući istraživanje, dr James Murrough, direktor Centra za istraživanje i lečenje depresije i anksioznosti na Icahn School of Medicine at Mount Sinai, Njujork, nazvao ga je „izuzetno uzbudljivim”.

– Rad ove istraživačke grupe odličan je primer trenutnog stanja istraživanja precizne psihijatrije, posebno u pogledu upotrebe imidžinga mozga za personalizovanje lečenja, a ovaj rad nam daje uvid u to gde bismo mogli da budemo u ne tako dalekoj budućnosti – rekao je dr Murrough.

Međutim, on je upozorio da smo u ovom trenutku „daleko od ostvarenja sna o preciznoj psihijatriji. Jednostavno nemamo čvrste dokaze da markeri snimanja mozga zaista mogu da usmere donošenje kliničkih odluka u trenutnoj praksi”.

TAGOVANO:anksioznostdepresijamagnetna rezonanca
IZVORI:eklinika.telegraf.rs
Podijeli članak
Twitter Email Kopiraj link Štampaj
Autor Lola Magazin
Follow:
Sve smo mi Lole. Bar jednom u životu.
Prethodni članak Sigurnost kao najdragocjeniji poklon koji možeš dati
Sledeći članak Svečana dodjela Woman.Comm of the Year 2024 i Gala Večer održat će se 6.12 u Vijećnici
Sve češće čujem: „Ako ti partner ne odgovara – ostavi ga.“

Zadnjih godina sve češće čujem savjete tipa: „Ako ti partner ne odgovara…

2 min za čitanje
Legendarna izdanja sa Met Gale koja su ušla u istoriju

Autfiti koji šokiraju, daju inspiraciju i ulaze u istoriju. Met Gala 2025. …

1 min za čitanje
devojka
Šta da radiš kad je sve dobro, a ništa nije dobro?

Svaka bi se devojka na tvom mestu radovala! Tako je Neveni rekla…

8 min za čitanje

Slični postovi

Uncategorized

Ma što ti drugi govorili, zaslužuješ biti najbolje

Autor Lola Magazin 5 min za čitanje
Uncategorized

Zašto je važno da sa djecom pričate o mentalnom zdravlju?

Autor Brankica Rakovic 10 min za čitanje
Uncategorized

Šta sve mogu? Mogu da mislim da su ljudi širom sveta u najčešćem slučaju neopevana govna

Autor Redakcija 5 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš