Svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu, a istovremeno je svaka treća reklama na putu do škole posvećena bezalkoholnim pićima ili slatkišima, upozorili su iz HZJZ-a predstavljajući prvo nacionalno istraživanje o oglašavanju hrane i pića u blizini osnovnih škola.
Istraživanje oglašavanja i marketinške komunikacije hrane i pića u blizini osnovnih škola u Hrvatskoj, provedeno kao presječno terensko istraživanje u skladu sa metodologijom evropske zajedničke akcije Best ReMap i u saradnji sa UNICEF-om, pokazalo je da su oglasi za hranu i bezalkoholna pića najzastupljenija vrsta oglašavanja u blizini škola i čine 38,3% svih zabilježenih oglasa.
Među oglasima za hranu i pića, 28,3% se odnosi na bezalkoholna pića, a 20,5% na slatke proizvode. Gotovo svaki treći oglas (29,1%) promoviše proizvode sa visokim udjelom masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli, dok više od polovine oglasa (52,4%) nije u skladu sa kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije za oglašavanje djeci.
“Teško je ignorisati činjenicu da gotovo svako treće dijete ima višak kilograma”
Prema podacima Evropske inicijative praćenja debljine kod djece, oko 36% djece uzrasta od osam do devet godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. “Debljina je normalan odgovor pojedinca na jedno abnormalno, obesogeno okruženje”, poručila je voditeljica Službe za promociju zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović.
Naglasila je da je podudarnost između udjela djece sa viškom kilograma i udjela oglasa za nezdravu hranu izuzetno indikativna. “Ne mogu govoriti o uzročno-posljedičnoj povezanosti, ali teško je ignorisati činjenicu da gotovo svako treće dijete ima višak kilograma.
Pritom je svaka treća reklama na putu do škole za bezalkoholna pića ili slatkiše”, rekla je, pozivajući na multisektorsko djelovanje i stvaranje okruženja koje potiče zdravije izbore. Maja Lang Morović iz HZJZ-a istakla je da je cilj istraživanja bio sagledati vanjsko oglašavanje u blizini škola, uz digitalno okruženje o kojem se češće govori.
“I odrasli su vrlo skloni uticaju takvih poruka”
“Djeca vjeruju oglasima i ne propituju ih, zbog čega prehrambene izbore često donose u skladu sa onim što vide. To ne važi samo za djecu, i odrasli su vrlo skloni uticaju takvih poruka”, rekla je.
Liječnica i specijalistkinja javnog zdravstva Lucija Sironić ocijenila je da rezultati pokazuju prostor za unapređenje regulacije marketinga hrane i pića, kako u blizini škola, tako i u digitalnim i elektronskim medijima, istakavši da rezultati “ne bi smjeli ostati samo dio publikacije, nego potaknuti konkretne mjere”.
“Regulacija marketinga hrane i pića je dio rješenja”
Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana upozorila je da dječja debljina ima posljedice ne samo na tjelesno, nego i na mentalno zdravlje i uspjeh u školi. “Međunarodna istraživanja jasno pokazuju da ono što djeca vide u svom okruženju snažno utiče na njihove prehrambene navike. Regulacija marketinga hrane i pića, naročito prema djeci, dio je rješenja”, poručila je.
Među preporukama istraživanja navodi se uvođenje jasnog regulatornog okvira za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića usmjerenog djeci, regulisanje vanjskog oglašavanja u blizini škola te uspostava sistema praćenja marketinških komunikacija.
